TRI GODINE BEZ PRESUDE

Slobodan Peković pušten da se brani sa slobode

Tereti se da je kao pripadnik VRS-a učestovao u silovanju i u napadu na selo Hum u kojem je ubio dvije žrtve koje je potom zapalio

Zgrada Višeg suda u Podgorici. Vijesti.me

M.O.

24.10.2024

Nakon što Viši sud Crne Gore u roku od tri godine nije donio presudu, optuženi za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini Slobodan Peković pušten je da se brani sa slobode.

Po zakonu Crne Gore, optuženima se ukida pritvor ukoliko se u roku od tri godine od dana podizanja optužnice ne izrekne prvostepena presuda. Činjenica da za tri godine nije donijeta presuda, poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić Harbić je ocijenila skandaloznom.

- Bilo da se radi o nedostatku volje, bolećivosti prema ratnim zločinima, nekoj vrsti intimnog odobravanja ili nesposobnosti tužilaca i sudija da gone i sude u slučajevima ratnih zločina – činjenica da nije donešena prvostepena presuda predstavlja prvorazredni skandal - izjavila je Strujić Harbić.

Do sada je u ovom slučaju održano deset ročišta, a bilo je i deset odlaganja.

Za šta se Peković tereti

Slobodan Peković je uhapšen u Danilovgradu u oktobru 2021. godine po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore. Istog mjeseca je protiv njega podignuta optužnica.

Zločin za koje se tereti počinjeni su na području Foče 1992. godine. Tereti se da je kao pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS) prilikom napada na selo Hum u junu 1992. godine ubio Muja i Eminu Šabanović. Njihova tijela su izgorjela u kući koju je, kako se dalje navodi, zapalio poslije ubistva. Na teret mu se stavlja i silovanje jedne žene bošnjačke nacionalnosti u Foči u septembru iste godine.

Negirao krivicu

Peković je na suđenju, koje je počelo u septembru 2022. godine, negirao krivicu. Pekovićevi branioci su tokom suđenja tražili da on bude pušten da se brani sa slobode, navodeći da je doživio dva srčana udara i da je operisan u zatvoru. U najvećem broju slučajeva, ročišta su odlagana zbog bolesti branioca optuženog. 

Stav Evropske komisije i Međunarodnog rezidualnog mehanizma

Evropska komisija je u izvještaju iz 2023. od crnogorskog pravosuđa zatražila bolje rezultate u procesuiranju ratnih zločina.

Iste godine je i Međunarodni rezidualni mehanizam, koji je nasljednik Haškog tribunala, u izvještaju naveo da je pravda za ratne zločne u Crnoj Gori tek na početku.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.