Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić rekao je danas u Kotoru da je stvar Crne Gore kako će se postaviti o pitanju rezolucije o genocidu u Srebrenici o kojoj se treba glasati u Generalnoj skupštini UN-a te postavio pitanje kakav je smisao te rezolucije.

Vučić je to rekao u obraćanju novinarima u Kotoru, gdje prisustvuje samitu lidera zapadnog Balkana i Europske unije, odgovarajući na pitanje šta je poruka crnogorskim zvaničnicima o njihovom stajalištu o rezoluciji o Srebrenici.

- Nemam poruku, to je njihova stvar, oni donose odluku kako će se postaviti o tim pitanjima. Mi znamo kakva je naša poruka - rekao je Vučić.

- Ja imam jedno pitanje, na koje niko nema odgovor, a to je - kakav je smisao te rezolucije. Kažu nije nametanje kolektivne krivice. Nego šta je, pošto je individualna krivica već određena presudama? Ne spominje se nijedno ime u samoj rezoluciji. Svako neka donosi svoju odluku, a mi ćemo se ponašati u skladu s tim u budućnosti - rekao je Vučić, prenosi Beta.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija razmatrat će 23. maja prijedlog rezolucije kojom bi se podsjetilo na žrtve genocida počinjenog 1995. nad Bošnjacima u Srebrenici i čije donošenje sponzorira grupa od tridesetak država, a Crna Gora je najavila da će glasati za spomenutu rezoluciju.

Rezolucija je izazvala ogorčenje u Srbiji i Republici Srpskoj gdje tvrde kako im se time pokušava nametnuti kolektivna krivica za ratne zločine, iako se u nacrtu dokumenta ne spominje niti jedan narod ili država.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić najavio je u utorak kako će lično otići u New York ne bi li uvjerio predstavnike što više država-članica UN da ne glasaju za rezoluciju, no odustao je od putovanja jer smatra da Srbija nema "nikakve šanse" da spriječi usvajanje rezolucije u Generalnoj skupštini UN-a.

U rasporedu zasjedanja Generalne skupštine, koji je dostupan na mrežnim stranicama UN-a, stoji kako je za četvrtak naredne sedmice, u okviru 82. sjednice, planirana rasprava o dokumentu naziva Međunarodni dan sjećanja i komemoracije žrtvama genocida u Srebrenici iz 1995.

Pripadnici vojske i policije bosanskih Srba su u julu 1995., nakon okupacije Srebrenice koja je bila proglašena zonom pod zaštitom UN-a, planski i sistemski pobili više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka, dok su žene i djecu protjerali iz enklave.

Zbog planiranja i provedbe genocida u Srebrenici na doživotni zatvor osuđeni su ratni politički i vojni čelnici bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić.