Nužnost proširenja Evropske unije na zemlje zapadnog Balkana bila je u subotu jedna od tema na Dubrovnik Forumu "Navigating the Global Reshuffle" na kojem su, uz ostale, učestvovali predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani, visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a Žozep Borelj (Josep Borrell) te generalna sekretarica Vijeća Evrope Marija Pejčinović Burić.
Plenković je kazao kako je Hrvatska godinama govorila partnerima u EU-u kako Unija nije dovoljno uključena u regiji, što će iskoristiti drugi akteri te da se situacija po tom pitanju promijenila 2018. kada je Bugarska predsjedala Evropskom unijom, piše Hina.
Zapadni Balkan je prioritet
– Moment je tu. Iskoristit ćemo svoje iskustvo kako bi progurali to pitanje – kazao je Plenković.
Ilegalne migracije apostrofirao je kao jedno od “temeljnih pitanja” koja uzrokuju rezerviranost nekih zemalja prema proširenju.
– Moramo to pitanje shvatiti vrlo, vrlo ozbiljno – kazao je Plenković, istaknuvši kako je grčki premijer Kiriakos Micotakis učinio puno na zaštiti grčke granice i ujedno vanjske granice EU-a.
Tajani je naglasio kako je zapadni Balkan “prioritet” za italijansku vladu, dodavši kako je potrebno podržati punopravno članstvo i Ukrajine i zemalja zapadnog Balkana u Evropskoj uniji.
Za Italiju je važno zaustaviti priljev ilegalnih migranata putem mediteranske i zapadnobalkanske rute pa je Tajani apelirao na zajednički rad na suzbijanju “krijumčara ljudima”.
– Svakodnevno imamo probleme u Furlaniji - Julijskoj krajini s ilegalnim migrantima. Moramo djelovati zajedno protiv ilegalne imigracije. Moramo zaustaviti krijumčare. To ne mogu činiti Italija samostalno ili Hrvatska samostalno – kazao je Tajani.
Nije vojni savez
Pored proširenja Europske unije na zemlje zapadnog Balkana i ilegalnih migracija, jedna od tema bila je i pomoć Ukrajini kada je hrvatski premijer Andrej Plenković kazao da će Hrvatska pomoći Ukrajini u razminiravanju i odgovornosti za ratne zločine, što su područja u kojima Hrvatska ima “nesretno iskustvo” iz Domovinskog rata.
Šef evropske diplomatije Žozep Borelj osvrnuo se na Evropsku uniju kao geopolitičkog aktera, istaknuvši kako EU “nije vojni savez, ali nije ni NGO (nevladina organizacija) koja samo propovijeda dobro ponašanje i vladavinu prava”.
– U svijetu u kojem živimo mnogi ne mare za pravila i spremni su iskoristiti silu. Ukrajina je zadnji primjer – kazao je Borrell, a potom elaborirao svoj stav o odnosu EU-a prema Kini, istaknuvši kako je potrebno smanjiti ovisnost o Kini u nekim ključnim područjima, ali je istovremeno nužno “izbjeći podjelu svijeta u dva ekosistema”.
