U intervjuu berlinskom dnevniku Velt, austrijski ministar vanjskih poslova, Aleksander Šalenberg (Alexander Schallenberg) kaže da je rat u Ukrajini "miljama daleko od diplomatskog rješenja" i sumnja da bi Moskva u ovom trenutku dala "ozbiljnu šansu diplomatiji", piše DW.
Na pitanje novinara Velta šta je zapravo cilj Zapada u Ukrajini, nedvosmisleno odgovara: „Naš cilj je jasan: rat mora prestati, a Rusija mora ponovo da uspostavi teritorijalni integritet Ukrajine i povuče korake koje je poduzela. Naša politika se od ruske aneksije Krima nije promijenila i zato nismo ukidali sankcije Rusije“.
Njemački dnevnik konstatuje da se "mnogi pitaju: zašto se ne pokuša ciljano ubiti ruskog predsjednika Vladimira Putina? Tada bi najveći ratni huškač bio eliminisan.", na šta austrijski ministar odgovara pitanjima: "I onda? Da li bi njegova smrt nešto promijenila? Mislim da ne", odgovara i dodaje da se takvo što „isključuje iz principijelnih razloga“. "Ciljanim ubistvom bismo se spustili na Putinov nivo. Ja to kategorično odbacujem."
Sa rata se u intervjuu prelazi na temu pristupanja Ukrajine Evropskoj uniji. Na konkretno pitanje novinara Velta da li ta zemlja treba da pristupi EU, s obzirom da Kijev to zahtijeva, austrijski ministar kaže: "Čekamo na preporuku Evropske komisije, što bi trebalo da se dogodi u junu. (…) Mi moramo Ukrajini poslati jasan signal. Jer, u toj zemlji se živi po evropskom modelu i vladaju evropske vrijednosti . No, kako će se to sve odvijati ostaje da se vidi. Smatram da status kandidata za članstvo nije jedino rješenje za Ukrajinu."
Na pitanje zašto, kaže da EU mora da pripazi da imenovanje kandidata za pristupanje EU "ne ostane samo etiketa od koje stanovništvo u osnovi godinama nema ništa". Austrijski ministar u tom smislu pominje države zapadnog Balkana. "Tim zemljama je 2003. obećano pristupanje EU. Osjeća se koliko ljudi tamo danas nemaju više iluzija i koliko su frustrirani."
Velt pita Šalenberga šta predlaže u pogledu Balkana, na šta on odgovara: "EU mora konačno u junu da odluči da otvori pristupne pregovore sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Bosni i Hercegovini su također potrebne srednjoročne perspektive, a ljudi sa Kosova moraju imati mogućnost da uđu u EU bez viza. Moramo da pojačamo angažman na Zapadnom Balkanu i da pređemo na posao. Kada govorimo o Ukrajini, u isto vrijeme moramo da govorimo i o zapadnom Balkanu. Moramo da vežemo region za sebe, inače će to uraditi drugi. Ne može se isključiti da Putin takođe pokušava da destabilizuje zapadni Balkan."
Autor primjećuje da će proći godine do pristupanja zapadnog Balkana Evropskoj uniji, na šta austrijski ministar ističe da se stoga treba zapitati: "Šta će se događati do tada? Kako će izgledati rješenje za naredne godine, što bi ljudi takođe osjetili?"
Šalenberg kaže da je potrebna postepena integracija a ne – sve ili ništa.
- Trebalo bi da preskočimo sopstvenu sjenku i uključimo zemlje zapadnog Balkana u konkretne odluke o pitanjima u predpristupnim podoblastima , ako su ispunjeni zakonski uslovi. Na primjer, u oblasti naučnog istraživanja, u energetskim pitanjima, u transevropskom planiranju transporta, u kohezionoj politici ili u određenim sektorima unutrašnjeg tržišta. Ali, to nije zamjena za punopravno članstvo zemalja Zapadnog Balkana u EU. Pristupanje je obavezno, to smo obećanje dali na adrese svih 6 država - kazao je Šalenberg.
A kako bi to trebalo da izgleda u praksi, austrijski ministar vanjskih poslova Aleksander Šalenberg u intervjuu berlinskom Veltu kaže da bi 27 zemalja EU moglo da se konsultuje sa predstavnicima zapadnog Balkana ili Ukrajine, Moldavije i Gruzije dva ili tri sata prije početka redovnih sastanaka.
- Tako da bi ove zemlje mogle da učestvuju. One bi bile uključene u konkretna pitanja, ali odluke na kraju donose države EU - kaže Šalenberg i dodaje da bi takav model mogao da bude primijenjen i za Ukrajinu - "ukoliko bi uopšte došlo do pristupanja Ukrajine EU, jer je to još na veoma, veoma dugom štapu."
