Gabrijel Eskobar (Gabriel Escobar), zamjenik pomoćnika državnog sekretara za evopska i evroazijska pitanja i novi izaslanik State Departmenta za Zapadni Balkan ekskluzivno je govorio za "Glas Amerike" te je poručio kako Srbija i Kosovo treba da se uzdrže od štetne retorike, razgovaraju o pitanju registarskih tablica u Briselu, i ne militarizuju trenutnu situaciju na granici.evroazijska pitanja i novi izaslanik State Departmenta za Zapadni Balkan.
Na pitanje šta se može učiniti na rješavanju široko rasprostranjene korupcije u BiH, novi izaslanik Stejt Departmenta kaže da će sankcije biti korištene „vrlo agresivno”.
Glas Amerike: Mathew Palmer, vaš prethodnik, preuzeo je novu poziciju izaslanika za izborne reforme u BiH. Od 2006. godine EU je preuzela vodeću ulogu u BiH, ali je zemlja postala disfunkcionalnija. Znači li to da će se SAD sada aktivnije uključiti?
Escobar: „Sjedinjene Američke Države su od Daytona jako ulagale u Bosnu. Mi obezbjeđujemo značajan iznos sredstava za visokog predstavnika. Prvi zamjenik visokog predstavnika uvijek je Amerikanac. Imamo vrlo snažnu Ambasadu i program USAID-a u Bosni. Šef OSCE-a, koji je pandan visokom predstavniku, obično je Amerikanac. Dakle, i dalje nas zanima Bosna. Nastavak rada Matthewa Palmera na Bosni pokazuje našu stalnu posvećenost regionu. Volio bih vidjeti brži napredak sa svih strana u poboljšanju funkcionalnosti Bosne.”
Glas Amerike: Korupcija je rasprostranjena u BiH. Šta se može učiniti da se problem korupcije pomakne sa mrtve tačke?
Escobar: „Prošle godine, predsjednik (Biden) je najavio novi set alata za sankcije, posebno protiv korupcije, ne nužno protiv kriminalnih aktivnosti, već korupcije. Planiramo koristiti te ovlasti vrlo agresivno.”
Glas Amerike: Lider bosanskih Srba Milorad Dodik na listi je sankcija Ureda američkog Ministarstva finansija za kontrolu strane imovine (OFAC) od 2017. Uprkos svom statusu i sve većoj opstrukciji, američki zvaničnici, Palmer i ambasador Eric Nelson, nedavno su se sastali sa Dodikom. Hoćete li sastati s Dodikom, i ako hoćete, koja bi mu bila Vaša poruka?
Escobar: „Nisam siguran hoću li se sastati s njim, prvo o tome trebam odlučiti, kao i koja će biti poruka.”
Glas Amerike: Koji su, u cjelini, Vaši prioriteti za Zapadni Balkan i najhitnija pitanja koja želite da rješavate?
Escobar: „Postoje dva veoma važna pitanja. Prvo, u srednjem roku, želimo bržu integraciju Zapadnog Balkana u Evropsku uniju. Mislim da je napravljen ogroman napredak, historijski, kulturno i ekonomski su te zemlje dio Evrope, i mnoge od zemalja su već obavile izuzetne reforme i za Evropu su dobra prilika. Dijele iste vrijednosti i imaju zajedničke interese sa ostatkom Evrope. To će biti prioritet. Uz to, pružiti članstvo u NATO-u onima koji su zainteresovani. To će, očigledno, zahtijevati da tijesno sarađujem sa našim evropskim partnerima od kojih mnogi dijele slična gledišta.
Drugi proces ima mnogo veze sa razmišljanjima o tome šta će Balkan biti za sljedeće generacije i zato smo ispitivali ekonomske opcije. Zapadni Balkan je područje puno prilika, te zemlje su dinamične, imaju sjajne univerzitete, kvalifikovane ljude, ali nažalost mnogi od tih ljudi ne vide prilike u svojoj zemlji i odlaze, i to će postati strateški problem ne samo za zemlje Balkana nego i Evropu i SAD također. Vrlo sam zainteresovan za sva ta pitanja, i ideje o ekonomskoj integraciji, jer ako gledate Zapadni Balkan kao cjelinu, u teoriji možete da imate ekonomsku grupu od šest zemalja, možda i više, oko 20 miliona ljudi, sa oko 125 milijardi dolara bruto nacionalnog dohotka, i sa stopom rasta od čak 5 posto, tako da biste bili region Evrope koji se najbrže razvija, i to je uzbudljivo za nas politički, a mislim da će biti podsticajno za američke investitore.”
Glas Amerike: Da li vas brine prisustvo Rusije i Kine u regionu Balkana? Analitičari kažu da Rusija i Kina koriste izostanak jake američke uloge da popune taj vakuum?
Escobar: „Brine me to, iskreno, mislim da u evropskom prostoru zemlje treba da znaju da imaju druge opcije pored Kine - ekonomski gledano. Otvaranje kancelarije DFC u Beogradu (Kancelarija američke Međunarodne razvojne finansijske korporacije) je bilo sjajan primjer našeg anažovanja u regionu, tijesno sarađujem sa Američkom privrednom komorom, što je jedan od načina da se ljudi podstaknu da gledaju mimo Kine u velikim infrastrukturnim projektima i investicijama, jer naše investicije dolaze uz dugoročne koristi za region. U slučaju Rusije, mislimo da je mnogo toga što Rusija radi, miješajući se u unutrašnja pitanja zemalja Zapadnog Balkana, a posebno Crne Gore, veoma destabilizira, udaljava vas od puta evropskih integracija i multietničkog pomirenja.”
Glas Amerike: Kako SAD vide koncept „srpskog svijeta” i nedavne inicijative predsjednika Aleksandra Vučića i drugih zvaničnika da promovišu srpski identitet i “jedinstvo” u regionu? Da li bi taj trend mogao da destabilizuje region?
Escobar: „Ostaje da se vidi, ali mogu da vam kažem da ne postoji konflikt, protivrječnost, između toga da ljudi slave svoju kulturu, i žive u nekoj drugoj zemlji. U ovoj zemlji mi slavimo kulturu jedni drugih. Ali pitanje je da li to onda postaje politički i vojni imperativ i što se toga tiče mi apsolutno verujemo da su građani različitih nacionalnosti koji žive u drugoj zemlji - građani zemlje u kojoj žive, imaju obaveze prema njoj, a zemlje spolja ne treba da te dvije stvari miješaju. Zato je to veoma zbunjujuće pitanje za ljude u regionu, za ljude u Kosovu, Crnoj Gori, i Sjevernoj Makedoniji, ali vjerujemo da Balkan kao multietnički dio svijeta ima mnogo toga da slavi u smislu kulture. Politička dinamika i politički imperativi koji proističu iz etničke pripadnosti - to je druga priča.”
