Lideri Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije potpisali su 29. jula u Skoplju inicijativu "Otvoreni Balkan" koja podrazumijeva stvaranje zajedničke ekonomske zone, piše "Euronews Srbija".
U prištinskim medijima, međutim, provlači se teza da specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak kritikuje ovu inicijativu koja povezuje Zapadni Balkan, dok je agencija Tanjug prenijela da je on rekao da projekti regionalne saradnje moraju imati za cilj poboljšanje evropskih standarda.
Potpisivanju inicijative u Skoplju prisustvovali su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev i premijer Albanije Edi Rama. Inicijativa se zasniva na istim slobodama kao i zajedničko tržište Evropske unije: kretanje robe, usluga, ljudi i kapitala.
Iz Prištine, u vezi sa ovim projektom, stižu od početka brojne kritike, a prištinski dnevnik "Koha ditore" i njegov glavni urednik Agron Bajrami objavili su tvrdnju da je Lajčak na forumu Alpbah napao inicijativu "Otvoreni Balkan".
U objavi na Twitteru, Bajrami citira Lajčaka koji navodno kaže da je "Otvoreni Balkan nezdrava konkurencija za proces evropskih integracija u regionu".
Bajrami takođe dodaje i da je Lajčak rekao da postoje dvije glavne ambicije kada je riječ o dijalogu Beograda i Prištine: da se postigne puna međunarodna integracija Kosova, te da se postigne unutrašnja konsolidacija i unutašnji suverenitet za Kosovo".
Sam Miroslav Lajčak se na svom Twitteru nije ni potvrdio, ni demantovao ove riječi.
On je na toj društvenoj platformi naveo da je na forumu razgovarao sa kosovskim premijerom Aljbinom Kurtijem i premijerom Sjeverne Makedonije o odnosima EU i Zapadnog Balkana.
- Usaglasili smo se da ne postoji alternativa iskrenom i autentičnom pristupu procesu proširenja - napisao je Lajčak.
Tanjug je, međutim, prenio nešto blažu verziju Lajčakovih riječi. Kako navodi ta agencija, izaslanik EU istakao je da projekti regionalne saradnje, kao što je "Otvoreni Balkan", moraju imati jasan cilj da se poboljšaju evropski standardi u regionu.
Lajčak je, na Evropskom forumu "Alpbah", s tim u vezi rekao da se mora spriječiti "konkurencija".
Krajem jula kada je ova inicijativa potpisivana u Skoplju, kosovski premijer Aljbin Kurti oštro je kritikovao projekat rekavši da on ima za cilj da otvori region za uticaj Rusije i Kine. Svoj stav ponovio je više puta.
- Projekat Otvoreni Balkan više liči na Balkan otvoren za uticaje sa istoka, posebno iz Ruske Federacije i Kine, kao i otvoren za autokratiju, korupciju, ratne zločince, suprotno evropskim vrednostima demokratije i vladavine prava - rekao je Kurti početkom avgusta.
Prema njegovim riječima, zajedničko tržište nije moguće sve dok Srbija ne prihvati da se suoči sa prošlošću. Kurti je naveo da su odnosi između Kosova i Albanije "bratski, bez obzira na trenutne okolnosti.
Edi Rama, albanski premijer, koji je u sporu sa Kurtijem, u međuvremenu je na svom Twitter nalogu rekao da njemačka vlada podržava "Otvoreni Balkan" suprotno onome što ljudi u Prištini i Tirani govore.
Negdje u to vrijeme, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić se u Beogradu susreo sa kongresmenima SAD. On je sa kongresmenima SAD Erikom Svolvelom i Šonom Malonijem razgovarao o razvoju bilateralnih odnosa, kao i o stabilnosti u regionu Zapadnog Balkana, piše "Euronews Srbija".
- Srbija želi da uspostavi bolje odnose sa SAD - rekao je Vučić, a saopćila pres služba predsjednika.
Vučić je rekao da su oni podržali regionalnu inicijativu "Otvoreni Balkan" koji vide kao veliku mogućnost za napredak Zapadnog Balkana.
I portparolka Evropske komisije Ana Pisonero Hernandez je tada za list "Danas" rekla da podržava posvećenost lidera regionalnoj saradnji koja je "suštinski element evropske perspektive Zapadnog Balkana".
- U tom kontekstu, značajno je da cijeli region napreduje u pravcu uspostavljanja zajedničkog regionalnog tržišta, što je politička obaveza koju je preuzelo šestoro lidera regiona na samitu u Sofiji - navela je ona.
Inače, "Euronews Srbija" uputio je upit Evropskoj komisiji sa pitanjem da li su Lajčakove riječi i zvaničan stav Evropske unije, međutim, iz Brisela zasad nije stigao odgovor, piše ovaj portal.
