Prvi put u historiji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država je osoba koja dobro poznaje Balkan. Predsjednik Bajden (Biden), kao i svi drugi pristojni ljudi, bio je zgrožen genocidom u Srebrenici 1995. Siguran sam da on neće sarađivati s vladom koja u svom kabinetu ima člana koji poriče genocid u Srebrenici.

To je u razgovoru za "Pobjedu" poručio Majkl Halcel (Michael Haltzel), profesor na Institutu za vanjsku politiku Univerziteta "Johns Hopkins“ u Vašingtonu i nekadašnji specijalni izaslanik američkog predsjednika Bila Klintona za BiH.

Halcel, koji je od 1994. do 2005. bio Bajdenov savjetnik za evropsku politiku, kaže da ga brine politika Srbije u regionu.

Dok se u Evropi pojavljuju novi dokazi o učešću GRU-a u tajnim akcijama, a imena Vladimira Popova i Eduarda Šišmakova povezuju sa ,,crnim operacijama“ jedinice 29155, u Crnoj Gori su ruski špijuni za sada amnestirani bilo kakve upletenosti u pokušaj terorizma oktobra 2016. Odlukom o poništenju prvostepene presude Apelacioni sud u Crnoj Gori postao je jedina institucija jedine evropske države koja sumnja u postojanje dvojice agenata GRU-a i njihove veze sa Kremljom. Vaš komentar?

- Nezamislivo mi je da bi osobe umiješane u neuspjeli pokušaj puča u oktobru 2016. godine mogle biti amnestirane. „Crne operacije“ Кremlja van ruskih granica dokazuju krhkost Putinovog sve neuspješnijeg režima.

Premijer Кrivokapić zatražio je od Skupštine da razriješi ministra Vladimira Leposavića zbog njegovog skandaloznog negiranja genocida u Srebrenici, u parlamentu 26. marta. Leposavić je odbio da podnese ostavku. Da li su naši partneri u SAD svjesni kuda tako neodgovorni pojedinci mogu odvesti Crnu Goru?

- Odgovorni zvaničnici u američkoj vladi su upoznati sa slučajem Leposavić, kao i američki specijalisti za Balkan. Кoliko ja znam, međutim, skandal nije pokriven masovnim medijima. Najvažniji element Leposavićevog poricanja genocida u Srebrenici je, naravno, to što je to opscena i velika laž. Štaviše, Crnu Goru slika u krajnje nepovoljnom svjetlu. Ostanak Leposavića na funkciji, po mom mišljenju, bilo bi posebno negativno prihvaćeno od Bajdenove administracije, koja je ljudska prava stavila u prvi plan svojih prioriteta. Prvi put u historiji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država je osoba koja dobro poznaje Balkan. Predsjednik Bajden, kao i svi drugi pristojni ljudi, bio je zgrožen genocidom u Srebrenici 1995. Siguran sam da on neće sarađivati sa vladom koja u svom kabinetu ima člana koji poriče genocid u Srebrenici.

Кako vidite odnose u regionu? Srbija se otvoreno umiješala u crnogorske izbore i ima veliki uticaj na birače nove vlade. Crna Gora se percipira dijelom ,,srpskog sveta“. Da li je Vašington svjestan rizika tih odnosa jer se to ne pominje ni u jednom izvještaju evropskih institucija?

- Bolno mi je da vidim nedavna dešavanja u Srbiji, saveznici Sjedinjenih Država u dva svjetska rata 20. vijeka. Srbi su talentovan narod čija država treba da bude član demokratskih euroatlantskih institucija, posebno Evropske unije. Čini se da sadašnja srpska vlada napušta evropsku budućnost i uz podršku Rusije se okreće "srpskom svetu", opasnom konceptu koji oživljava projekat "Velike Srbije" koji je zapadni Balkan prije tri decenije uvukao u krvave i katastrofalne ratove. Nedavna pojava nekoliko „non papera“ koje nude ultranacionalističke nadriljekove za probleme u regionu samo su otežale situaciju. Ovi "non-paperi" koji preporučuju stvaranje "Velike Srbije", "Velike Hrvatske" i "Velike Albanije" trebali bi biti automatski odbačeni.

Sektor bezbjednosti potresli su brojni skandali. Curenje povjerljivih informacija na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu predstavljalo je vrhunac. Da li smo izgubili povjerenje saveza i može li se sa Crnom Gorom podijeliti išta više od povjerljivih podataka?

- Sigurnosni skandali su vrlo ozbiljni, ali mislim da bi bilo preuranjeno reći da je Crna Gora izgubila povjerenje Alijanse. NATO je poslao bezbjednosni tim da pokuša da osigura sigurnost najosjetljivijih informacija. Zvaničnici za koje se pokazalo da su odgovorni za curenje informacija trebalo bi da budu otpušteni. Ako Vlada Кrivokapića ne želi da očisti proruske zvaničnike iz Ministarstva odbrane, NATO će možda biti primoran da uskrati pristup Crnoj Gori određenim obavještajnim podacima saveza. Takav korak bi bio za žaljenje, ali u prošlosti je preduzet nekoliko puta - padaju mi na pamet režim grčkih pukovnika 1967-74 i ljevičarska portugalska vlada 1975. godine. U oba slučaja kada su izglasane nove demokratske administracije, razmjena obavještajnih podataka unutar saveza je nastavljena.