Povodom 30. rođendana Centralnog dnevnika sa Senadom Hadžifejzovićem večeras za ovu emisiju govori  Milo Đukanović, predsjednik Crne Gore i lider DPS-a, stranke koja, prema svemu sudeći, nakon nedavnih izbora u ovoj zemlji, poslije 30 godina više neće biti dio vladajuće većine. 

Povodom rezultata izbora, Milo Đukanović je u razgovoru  potvrdio da će prihvatiti novu demokratsku većinu i demokratski prenos vlasti u Crnoj Gori. 

- Meni je drago da se desio jedan demokratski proces, bez obzira na uplive pojedinih političkih faktora i iz Crne Gore i izvan Crne Gore. Dobili smo nedvosmislenu utvrđenu volju građana Crne Gore koji su odabrali ljude koji sada trebaju da preuzmu vlast i sada treba da učine nešto dobro za Crnu Goru.

Ipak tvrdi da nije nezadovoljan izbornim rezultatom.

- U nekom trenutku se dogodi splet okolnosti koje su dale presjek kakav su dale. Mi smo u budućem parlamentu zastupljeni sa jednim poslanikom manje u odnosu na većinu, to se blago pomjerilo, ali ne vidim u tome ništa dramatično i na neki kapitalan zaključak. Nema nikakvog odustajanja. Mi smo se dakle opredijelili da se borimo za novi sistem vrijednosti u Crnoj Gori. Mi smo kazali da smo obnovili nezavisnost, da bi nam nezavisna država bila uporište za političku borbu za nove vrijednosti. Te nove vrijednosti su brojne. Ali želim sa vama da podijelim tri takve vrijednosti. Jedno je građanska država, drugo je multietnička demokratija i treća evropski sistem vrijednosti. Za te vrijednosti smo se 14 godina od obnove nezavisnosti borili kao vlast. Danas ćemo se za te vrijednosti još srčanije boriti iz opozicionih klupa. Dogodila se promjena vlasti koja potvrđuje demokratski kapacitet Crne Gore, ističe Đukanović. 

Đukanović je upozorio da su i mnogi međunarodni krugovi snažno podržavali promjenu vlasti u Crnoj Gori, te da uz odobravanje pojedinih krugova sa Zapada dolazi do oživljavanja ideja iz devedesetih.

- Crna Gora je dobra ilustracija onoga šta se radi i šta se priprema za Zapadni Balkan, svako ko iole ozbiljno analizira dešavanja na Zapadnom Balkanu vidi relativiziranje ideja iz devedesetih, a to su ideje o uspostavi velike Srbije, velike Albanije i velike Hrvatske. Posljedica toga može biti samo velika tragedija.

Prema Đukanoviću, ovaj projekat za direktne mete ima Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

- Cilj je dokazati da multietničke demokratske i građanske države ne mogu opstati na Balkanu, te da rješenje nacionalnog pitanja i uspostavljanje mirnog Balkana leži u stvaranju ove tri velike države. Nažalost, zastupnicima ovakvih teza Zapad je dozvolio posljednjih godina da se razmašu, upozorio je Đukanović. 

Đukanović kaže da ne vidjeti da se, na neki način, restaurira nacionalistička politika s početka 90-ih, znači političko sljepilo.

- Mi smo to vidjeli u regionu. Sve to što se dogodili od tada do danas je, zapravo, vrlo bjelodana potvrda jedne takve obnovljene političke retorike i političke realnosti. Ja bih rekao da se današnja politička realnost ne razlikuje mnogo od one s početka 90-ih. Podsjetiću Vas, tada sam kazao i tada se krenulo sa idejom da se štite interesi ugroženog srpskog naroda u drugim državama. Zaštita, navodno, ugroženog srpskog naroda u Crnoj Gori je podrazumijevala rušenje suvereniteta crnogorske države, dakle i besprizorno miješanje u unutrašnji politički život. Kada su u pitanju posljedice po Crnu Goru, bio sam vam veoma jasan u odgovoru na prethodno pitanje. Mi mislimo da smo postavili dobar demokratski i evropski temelj Crnoj Gori, mi mislimo da Crna Gora može da izdrži taj udar, a mi ćemo joj, naravno, i dalje biti, da kažem, stamena odbrana, sada iz pozicije najjače opozicione stranke u crnogorskom parlamentu. Mislim da mi to možemo da izdržimo. Ako je riječ o vlasti, poštujemo demokratska pravila. Vlast se bira na slobodnim izborima. Građani su slobodnom voljom željeli ovakvu vlast i imaju je, kaže predsjednik Crne Gore.

Đukanović kaže da su kazali su da neće mijenjati spoljno-politički kurs Crne Gore, i da će nastaviti put ka EU.

"Kazali su da preuzimaju sve međunarodne ugovore koje je Crna Gora potpisala, uključujući i priznanje Kosova. I kazali su da neće mijenjati državni i pravni status Crne Gore i simbole Crne Gore. Neko će kazati, većinu od tih odluka ne bi mogli ni donijeti, ne ulazeći u ustavno pravna rješenja, važno je to bilo čuti od njih. Ja sam veoma zadovoljan time što sam čuo“, navodi on.

Poručuje opet da će braniti Crnu Goru i iz šume ako treba.

- Pa naravno, branit ćemo je svim sredstvima, kao što sam rekao i iz šume, i nećemo se valjda, kao što znate, tu razlikovati u odnosu na generacije naših predaka. Pa kako mislite da se Crna Gora odbranila kroz prethodne vjekove, otkud Crnoj Gori deset vjekova državnosti? Tako što nije branjena u parlamentu, nego je branjena oružjem, u šumi. Prema tome ako neko misli da može da nam oduzme naš krov nad glavom, radićemo ono što biste i vi radili kada bi neko došao da vam mimo vaše volje ruši vaš krov nad glavom, to je logično, poručuje Đukanović.

Ako Amfilohije postavi i kamen biće mu srušen

Upitan može li da se desi scena koja je već najavljena da će biti u toj euforiji pobjednika, na primjer, na Cetinju, kao simbolu crnogorske države, da Amfilohije, napravi hram. 

- Naravno, ako krene, i postavi kamen, biće mu taj kamen srušen, i on to zna, i zato neće krenuti. Naravno, to on najavljuje otkako je došao 89-e godine da će da sruši Mauzolej, a da postavi i vrati gore crkvu Karađorđevića. Nema šanse za to. Nema nikakve šanse. Naravno, zaustaviće ga oni koji treba da ga zaustave i koji su mu to već kazali. To su mu kazali građani Cetinja, da preko njih živih to ne može da uradi, pojasnio je Đukanović.

Kako je rekao, svako ko iole ozbiljno analizira zapadno-balkansku politiku u posljednjih dvije, tri godine, mora primijetiti da se, korak po korak, restauriraju i revitalizuju ideje iz 90-ih godina.

Govoreći o odnosu Srbije prema Crnoj Gori Đukanović kaže da je Crna Gora na stubu srama u tamošnjim medijima.

- Crnogorci su Milogorci, još gore od toga Crnogorci su ustaše, čime se, dakle, pokazuje elementarno neuvažavanje, odnosno za svakog ko zna istoriju, i ko elementarno pažljivo čita i naše medije i našu političku i društvenu realnost, dakle, potpuno je jasno da se pravi uvertira za ono što se želi poručiti. Dakle, Crna Gora je greškom nekom 2006. godine ostvarila svoju samostalnost, ali Crna Gora je prirodni dio srpskog sveta, prirodni dio Velike Srbije i vjerovatno, dodatno, u okolnostima u kojima je krenuo proces formalizacije nezavisnog Kosova, neka vrsta hrane kojom treba nahraniti gladna nacionalistička usta, koja sve teže podnose gubitke kroz koje su prolazili, a najteže, čini mi se, podnose formalizaciju gubitka Kosova i, dakle, Crna Gora bi u tu svrhu mogla dobro poslužiti. Ono što želim da vam kažem - Crna Gora ni najmanje ne gleda na to, ne samo dobronamjerno ne može gledati, nego ni naivno, dakle ne slušamo to što se u zvaničnim obraćanjima kaže, nego uz to čitamo i između redova, a vrlo često ne treba čitati između redova, nego čitati samo i ono što je u redovima i to je dovoljno, kaže predsjednik Crne Gore.

Crna Gora je, dodaje, iako mala ipak igrala ulogu nekog svetionika na evropskom putu za zapadno-balkanski region.

- U Evropi je, rekao bih, bilo najvažnije, znate, ipak je potrebno promijeniti vlast poslije 30 godina. Ja neću da vam kažem da je iko iz Evrope ovdje bio umiješan na način da daje podršku jednoj ili drugoj strani. Ali ja bih, recimo, uvijek bio zainteresovan, da sam ja neki predstavnik Evrope, bio bih zainteresovan za svaku državu, u svakom evropskom regionu, da nastavi evropskim putem“, navodi on.

Ako se obnove etnički sukobi, imamo potpuno ponovo zapaljen region, odnosno rat

Povlačeći opet paralelu sa devedestim Đukanović je kazao: 

Upitan misli li na rat odgovara:

- Naravno, to znamo i vi i ja, da je to potpuno nemoguće sačuvati sačuvati kao neki mali lokalni interni sukob. Dakle, ovdje se sukobi uvijek događaju ili ako tako ne počnu, oni se uvijek pretvore u vjerske i etničke sukobe. Dakle, nije to tako izgledalo ni na početku 90. godina ali vidjeli ste kasnije u šta se to izrodilo. Tako da je nemoguće u ovako etnički, vjerski, kulturološki šarolikom Balkanu uspjeti da taj sukob lokalizujete. Ne. To je nemoguće, prema tome ja mislim da je ovo posljednji znak za uzbunu da se mora zaštititi evropski prostor“, kazao je on.

Crna Gora agresivna meta velikosrpskog nacionalizma

On je kazao da poslednjih godinu dvije, posebno u periodu nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti Crna Gora bila agresivna meta velikosrpskog nacionalizma. 

- Ja hoću sad da vam kažem da mnogi su me tokom prethodnih godina sumnjičavo gledali zašto govorim vrlo prijateljski riječi u odnosu na Srbiju i pozdravljam nekoliko normalnih godina, godina u kojima smo imali pristojne međudržavne odnose između Srbije Crne Gore, jer sam uvijek ponavljao da nam je veliki interes i veliki nam je interes da imamo odlične odnose sa svim u susjedstvu, ali imajući u vidu neku specifičnost srpsko-crnogorskih odnosa, rekao bih prvenstveno da imamo dobre odnose sa susjednom Srbijom. Međutim, znate, po meni se pokazuje da je zapravo Srbija u kontinuitetu u ozbiljnom problemu. Ja mislim da je to, nažalost, država koja je u kontinuitetu taoc krajnje retrogradne nacionalističke velikodržavne ideje, navodi Đukanović.

Crna Gora je danas, kako ističe, najrazvijenija ekonomija na Zapadnom Balkanu, sa prosječnom platom 520 eura.

- Prosječna plata u Evropskoj uniji je oko 2000 eura. Dakle, svako od nas bi se valjda morao zapitati A zašto smo tek na 1/4 prosječne evropske plate. Pa zato što smo prethodnih vjekova, posebno tokom prethodnog vijeka, mi išli šumom, a Evropa drumom. Zato što smo pokušavali neki eksperiment da živimo mimo pravila života koji važe na kontinentu čiji smo sastavni dio. Prema tome, zato sam kazao da je ovo jedan, ja vjerujem, odlučujući možda i poslednji, pokušaj da Balkan vratimo svojoj evropskoj kući. I zato sam vam kazao, u Crnoj Gori nećemo čekati, vrlo ćemo odlučno braniti svoj put, i braniti svoje vrijednosti, a naravno, pokušaćemo da kroz komunikacije koje imamo sa svojim međunarodnim partnerima, i vjerujem ipak kroz izlazak iz aktuelne konfuzije na zapadnoj hemisferi globalne scene, dakle pokušaćemo da doprinesemo jednom povoljnijem ambijentu i da kažem jednom jasnijem definisanju geopolitičkih interesa. Nije pretenciozno. Zašto se ne bismo osjećali ne samo Balkancima, nego i Evropljanima, zašto ne bi pokušali da utičemo na ono što će biti, da kažem, evropski interesi, evropski prije svega vanjskopolitički i bezbjednosni interesi, da kažem stvaramo jedan povoljniji ambijent i da se vratimo u jedan povoljniji ambijent koji smo imali, kao što sam kazao, poslije 1995. godine gdje je zaista bilo jako puno optimizma i na planu, navodi on.

SPC će nastaviti da svojata Crnu Goru

Predsjednik dodaje da su jasno kazali da će podržati svaku političku snagu u Crnoj Gori, koja bude slijedila ono što su vrijednosti kojima su oni popločali evropski put razvoja. 

- Dakle, svaki predlog koji bude dalje snažio građansku državu, koji bude snažio multietničku demokratiju i koji bude vodio Crnu Goru ka evropskom sistemu vrijednosti, imaće našu podršku, kaže on.

Đukanović dodaje:

"Moje najvažnije pitanje je sledeće. Je li mislite vi da će Srpska pravoslavna crkva kao udarna pesnica velikosrpskog nacionalizma u Crnoj Gori se zadovoljiti time što će se povući zakon ili... Nastaviće da i dalje svojata Crnu Goru i da je interpretira kao teokratsku državu, koje je njeno prirodno pravo. Je li mislite da će to biti prihvatljivo svima u aktuelnoj većini? Ja vam kažem, pustimo neka se formira vlast, to je pošteno, tako je željela većina na izborima 30. avgusta. A poslije ćemo da vidimo kako će se ta većina ponašati, i koliko će biti konzistentna u odnosu na iskušenja sa kojima će se Crna Gora suočavati“, kaže Đukanović.

Upitan hoće li podnijeti ostavku kaže:

- Neću. Pa ja sam prije nešto duže od dvije godine izabran u prvom krugu sa 54 % podrške. Ja sam vodio partiju na ovim izborima, ta partija je ostala u nekoj blagoj manjini, djelovaćemo kao opozicija, jer moramo kao partija da naučimo da radimo svoj posao i iz opozicije, a ne samo iz vlasti, ali pored Vlade, u ovoj zemlji postoje i drugi državni organi. Jedan od tih državnih organa je pozicija šefa države. Ja sam na tim izborima pobijedio, ne blijedo, nego u prvom krugu sa 54 posto. Prema tome, kome ostavku, kazao je on.