Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović i predsjednik Njemačke Frank-Valter Štajnmajer (Frank-Walter Steinmeier) nakon sastanka u Berlinu komentirali su aktuelnu pandemiju COVID-19, migrantsku krizu i stanje na jugoistoku Evrope, javlja Anadolija.

- Drago mi je da sam, nakon Austrije, došao u Njemačku, u službeni posjet. Korona je neizostavna tema, tu je Njemačka, kao i u mnogim stvarima uzor. Mada je teško govoriti o sličnosti između zemlje koja ima osamdeset i dva milijuna stanovnika kao Njemačka i Hrvatske koja ima četiri milijuna stanovnika. Hrvatska je u svom gospodarskom životu oslonjena dosta na turizam što je rezultiralo malo većim brojem korona slučajeva, ali uvjeren sam da će se to početi smirivati i da će i ove županije koje su na njemačkoj crvenoj listi, automatski ispasti s te liste - rekao je Milanović u izjavi za medije.   

U saopštenju iz Ureda predsjednika Hrvatske navodi se kako se Milanović osvrnuo i na ulazak Hrvatske u Evropsku uniju, kazavši kako je Hrvatska pristupila u članstvo nakon razdoblja predozirane i komplicirane historije, kakvu nije imala niti jedna druga nova članica.

- Mi smo za jedinstvenu i jaku Evropsku uniju, ona dobro funkcionira. Njemačko i francusko vodstvo je sine qua non, bez njih Europske unije nema, ostalo su dobrodošli dodaci, ali oni su temelj. Njemačka ima vrlo odgovornu i racionalnu politiku, prema Hrvatskoj i ostalima, koja je uvijek bila predvidiva, a u politici to znači pouzdana. To ne uvjetuje slijepu poslušnost, ali razinu lojalnosti i svijesti da od Europske unije imamo svi koristi i da jedino suradnjom i sviješću da samo zajedno predstavljamo neki faktor u cijelom svijetu, možemo nastaviti dalje - istakao je Milanović.

Dodao je da Evropska unija postaje trn u oku velikih centara moći izvan Evrope, navodi se.

- Te države nisu neprijatelji, oni mogu biti partneri i prijatelji, ali nekima bi svijet bez jake Europske unije izgledao bolji i za njih prikladniji. Naša vanjska politika ostavlja nekakve tragove, to je proeuropska politika suradnje, razuma, tolerancije, sve što je rekao predsjednik Steinmeier i za što je izrazio riječi podrške - rekao je Milanović i dodao da se zalaže te da će nadalje raditi na dobrim odnosima sa svima u regiji.

Predsjednik Njemačke Frank-Valter Štajnmajer je u izjavi za medije rekao da je s predsjednikom Milanovićem razgovarao o aktuelnostima vezanim za pandemiju i njenim posljedicama te je naglasio da broj zaraženih opet raste što osvještava činjenicu da opasnost nije prošla, a da se primjenom ciljanih, lokalnih mjera može spriječiti širenje zaraze, saopšteno je iz Ureda hrvatskog predsjednika.

Migrantskog vala neće biti

- Unutar Unije postoje jazovi. Jačati unutarnje zajedništvo mora biti jedan od glavnih zadataka. Hrvatsko predsjedanje u otežanim uvjetima je to dobro savladalo, sad smo mi na redu. Razgovarali smo i o dobrim odnosima Hrvatske i Njemačke. Veže nas stotine hiljada hrvatskih državljana koji žive u Njemačkoj. Tu je pitanje i kako se društva mogu suočavati s teškom prošlosti i na tome izgraditi bolju budućnost - rekao je njemački predsjednik.

Kazavši da je predsjednik Milanović poduzeo važne korake pomirenja u odnosu na Srbe u Hrvatskoj, predsjednik Štajnmajer izrazio je nadu da je put kojim je Hrvatska krenula dragocjen doprinos koji će inspirirati i druge, navodi se.

Na upit novinara da komentira izbjegličku krizu hrvatski predsjednik je rekao:

- Čuo sam da je hrvatska Vlada odlučila primiti određen broj prognanika, podržavam to, to bih i sam napravio da sam u toj situaciji - rekao je Milanović.

Podsjetio je, navodi se, na razdoblje iz 2015. kad neke zemlje nisu htjele pustiti prognanike da samo prođu kroz zemlju te rekao da se tih godina sjeća s određenom dozom stida.

- Nadam se da se to više nikada neće ponoviti. Mađarska se sigurno neće pridružiti toj inicijativi dok god je tamo Orban. Oni su gradili bodljikavu živcu prema Hrvatskoj, mada nitko nije imao namjeru ostati u Mađarskoj. Orban je tad imao ulogu zaštitnika kršćanstva iako ga država to nije tražila. To se neće promijeniti. Austrijska politika se nešto promijenila, ali sad je lakše. Sad nema stvarne ugroze, pitanje je kako bi se ponašali da je situacija kao 2015", rekao je predsjednik Milanović te dodao da se Hrvatska ponaša na jedan način, a na drugima je da izaberu kako će se ponašati - prisjetio se Milanović.

Na pitanje kako bi trebala izgledati zajednička migrantska politika Milanović je rekao:

- Nije realno očekivati da ikad bude u potpunosti prisutna zajednička europska politika kad su u pitanju prognanici. Europska unija to nije predvidjela i kad se dogodila velika kriza 2015., radilo se o pokazivanju solidarnosti među nama jer su neke države bile izloženije - to su Njemačka, Švedska, Španjolska i Italija - rekao je i dodao da unutar Evropske unije nije bilo solidarnosti, a da je dio pokazao uskogrudnost, navedeno je.

- Danas se radi o ljudskoj solidarnosti s migrantima koji su u opožarenom kampu u Grčkoj. Velikog vala migranata koji ulaze u Europu više nema i neće ga biti jer su sagrađene fizičke barijere i nemoguće je da ti ljudi i te obitelji dođu do Sjeverne Makedonije, a kamoli do Hrvatske i Njemačke - rekao je Milanović.

Navodi se da je naglasio da nema stvarnih prava da se u svakom trenutku odnekud dođe u Evropsku uniju.

- Nije postojalo i 2015., ali smo to pravo na ljudskim osnovama tolerirali dok su neki gradili bodljikave žice. To je politika kojoj sam mogao osobno pristupiti i naprosto opasati Hrvatsku u nekoliko tjedana bodljikavom žicom. Ali postoji nešto što se zove kultura srca i to se ne može kupiti na sniženju. Europa više neće doživjeti onu vrstu migracijskog vala jer se fizički zaštitila i to pravo da milijun ljudi uđe u Europsku uniju, ne postoji - odgovorio je Milanović.

Evropski put zapadnog Balkana

Nadam se da se slažemo da europski put treba biti stvarna perspektiva država regija, zapadnog Balkana i da on nema alternative, to je zajedničko mišljenje. To se nužno ne odnosi na NATO, jer u ovom trenutku nije realno za države koje nisu pristupile Europskoj uniji. Nama je u interesu da na jugoistoku Europe bude mirno i stabilno - odgovorio je hrvatski predsjednik na pitanje novinara o stanju na jugoistoku Evrope i o poruci koju je uputio njemačkom predsjedniku o stanju u hrvatskom susjedstvu.