Danas stupa na snagu Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica Crne Gore.
Podsjetimo, Zakon su poslanici Crne Gore usvojili 27. decembra.
Poslanici DF-a, uoči glasanja o Zakonu, izazvali su teške incidente u Skupštini nakon čega su bili privedeni.
U znak protesta zbog donošenja ovog zakona, pristalice SPC-a organizirale su okupljanja u više gradova Crne Gore.
Advokat iz Podgorice, Nikola Martinović, kazao je kako je ključna stvar u primjeni Zakona jednostavna činjenica - to što će se tražiti da li imate osnov za svojinu na nekom objektu.
- To nije ništa ni novo niti nepoznato. Svako ko ima nekretninu mora znati odakle mu je, je li kupljena, naslijeđena ili je dobio u nasljeđe ili je dobio po nekom zakonu. To će se tražiti i za te nekretnine koje se spominju u Zakonu kao što se traži i za sve kuće ili stanove koje građani imaju u svojini. U imovinskom smislu to ne predstavlja nikakav problem - kazao je Martinović.
Od danas, prema njegovim riječima, Uprava za imovinu ima obavezu da u saradnji sa Upravom za nekretnine napravi spisak državne imovine koja je obuhvaćena Zakonom i da pokrene upravne postupke pred Upravom za nekretnine kako bi se obavili odgovarajući upisi.
- To znači da je Uprava za imovinu dužna da identificira nekretnine za koje vjeruje da mogu biti državna imovina po ovom zakonu i da podnese zahtjev Upravi za nekretnine da se ta činjenica provjeri. Onda će u tom upravnom postupku, s jedne strane onaj na koga je upisana ta imovina, to mogu biti razna pravna i fizička lica i sa druge strane država Crna Gora, odnosno Uprava za državnu imovinu biti stranke u upravnom postupku. Po pravilima općeg upravnog postupka po kojem se i danas vrše upisi prava na nekretnine sprovest će se postupak po kojem će svaka od strana priložiti dokaze na osnovu kojih smatra da ima osnov za upis prava svojine. Onda će Uprava za nekretnine postupiti po tim zahtjevima. Odnosno procijenit će da li jedna od stranaka ima osnov za upis i na osnovu toga osnova izvršiti odgovarajući ili odbiti upis - objasnio je Martinović.
Uprava za nekretnine će, kako je dodao, prvo dobiti zahtjev od Uprave za imovinu i onda će ona pozvati stranu na koju je upisana da i ona bude upoznata sa zahtjevom.
- Tako se formiraju stranke upravnog postupka. Onda će obje strane da predlože dokaze na osnovu kojih zasnivaju svoje pravo. I na kraju kada te dokaze Uprava za nekretnine pribavi i izvrši uvid, onda će ona donijeti prvostepeno rješenje. Poslije toga svaka od stranaka ima pravo žalbe, o toj žalbi će odlučivati Ministarstvo finansija, pa ako i poslije toga neka od stranaka bude nezadovoljna ima pravo da se obrati Upravnom sudu kako bi Upravni sud riješio taj spor - kaže Martinović.
On smatra da do opstrukcije u pojedinim institucijama ne bi trebalo da dođe.
- One su uvijek moguće, ali mislim da za to nema potrebe, zato što vjerujem da će svaka od stranaka postupati savjesno u vođenju spora. Nema razloga da bi neko vršio neku opstrukciju - smatra Martinović.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) najavljuje međunarodnu arbitražu, ali arbitraža za ovakve sporove ne postoji - tvrdi ovaj advokat.
Mitropolija crnogorsko-primorska trebalo bi, prema njegovom mišljenju, da bude registrovana u Crnoj Gori.
- Trebalo bi da ako poštuje zakon, izvrši registraciju kao i sve ostale vjerske zajednice, da stekne svojstvo pravnog lica i da na osnovu toga ima koristi, a ne štete - poručio je Martinović.
Zašto SPC osporava ovaj zakon, Martinović ističe da je to pitanje za SPC.
- Oni imaju svoje razloge, vjerovatno se boje da će to uticati na njihova imovinska prava. Da li je to opravdano ili ne, vidjet ćemo - kazao je Martinović.
Novi zakon garantuje punu slobodu vjeroispovijesti svim vjernicima i ravnopravan položaj svih vjerskih zajednica u Crnoj Gori, kao i punu slobodu uvjerenja svim građanima koji nisu vjernici.
Propisano je da će svi vjerski objekti koji predstavljaju kulturnu baštinu, a koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine i koji kasnije nisu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice, biti prepoznati kao državna imovina.
Međutim, ako bilo koja vjerska zajednica raspolaže dokazima da je na osnovu nekad ili danas važećih propisa postala vlasnik neke imovine, država će to priznati i poštovati.
Nikola Martinović misli da ukoliko se sve strane budu savjesno ponašale, što on očekuje i budu u skladu sa Zakonom efikasne u korišćenju svih pravnih sredstava koja stoje na raspolaganju, da se Zakon može sprovesti u roku od godinu dana.
- Postupanje po ovom zakonu se može završiti u katastru, odnosno Upravi za nekretnine za najviše pola godine. Poslije toga može se očekivati da Ministarstvo finansija riješi najviše za dva mjeseca i poslije toga još tri mjeseca da završi Upravni sud. Rok od godinu dana je da se dođe do konačne odluke je prema mom mišljenju objektivan, u kojem se sve može završiti bez uticanja na bilo čija prava", zaključuje Martinović.