U ekskluzivnom razgovoru za "Večernji list" iz kojeg prenosimo neke dijelove predsjednik Kosova Hašim Tači otvoreno govori zašto je iznio ideju o razgraničenju sa Srbijom i o svojem viđenju cijele nastale situacije. Između ostalog, govori o svojoj posjeti Gazivodama koja je umalo izazvala rat te o odnosima s Hrvatskom, ali i o referendumu u Makedoniji te o izborima u BiH.
Je li Vaša posjeta sjeveru Kosova Gazivodama imala za cilj provocirati Srbiju, jer ta kafa koju ste tamo popili umalo je izazvala rat s obzirom na to da je Aleksandar Vučić vojsku digao u ratno stanje?
Ja sam predsjednik nezavisnog i suverenog Kosova i krećem se po cijelom teritoriju svoje zemlje kada god ja to hoću i poželim. Gazivode su vrlo važna imovina Republike Kosovo u energetskom i agrokulturološkom smislu. Uvijek je to bila i ostat će imovina Kosova. Nema potrebe da dobivam ili tražim potvrdu i dozvolu od bilo koga da posjetim dijelove svoje zemlje. Stvar je zapravo obratna. Kada je Vučić htio doći posjetiti Gazivode i Mitrovicu, tražio je od mene dozvolu za posjetu i dobio je. Jer, bez moje dozvole, Vučić nikada ne bi mogao ući na teritorij Republike Kosovo.
S obzirom na Vučićevu reakciju i pozive Putinu i Amerikancima, ali i generalnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu te njemačkoj kancelarki Angeli Merkel, je li Vas ko od njih zvao i vršio pritisak?
Niko živ nije me nazvao. Niko ništa nije rekao. Pa svi znaju da niko meni ne može zabraniti da obilazim teritorij svoje zemlje. To je moje ustavno i zakonsko pravo. Nemam potrebe tražiti dozvolu i odobrenje od bilo koga na ovom svijetu. A da me neko i nazvao od svjetskih čelnika, ja ipak ne bih prekinuo svoju posjetu. Oni su imali posla samo s Vučićem, da zaustave njegove vojne prijetnje i zveckanje oružja, a ne s mojim civiliziranom i kulturnom posjetom Gazivodama.
Kako su Vas dočekali Srbi na sjeveru Kosova?
Oni su me super dočekali, čak su me častili kafom. Razgovarali smo iskreno i otvoreno i nije se dogodio nikakav, ni najmanji incident. Nije bilo nikakvih provokacija. Sve je to bila samo paranoja srpskog predsjednika Vučića.
Zašto je predsjednik Vučić tako reagirao?
Vučić sebe oduvijek predstavlja kao žrtvu. Zato uvijek diže tenzije u takvim situacijama kao da se Srbi napadaju. Sve to što on radi isključivo je zbog interesa i koristi unutrašnje politike. On jako dobro zna da ne može napasti Kosovo. Ako bude vojno intervenirao u Kosovu, opet će morati voditi rat s NATO-om. A mislim da nije baš tolika budala.
S predsjednikom Vučićem u Briselu vodili ste niz razgovora o razgraničenju, što je tumačeno na razne načine. Što zapravo to znači, razmjena teritorija, sjever Kosova za Preševsku dolinu ili nešto sasvim drugo?
Nezavisnost Kosova priznalo je 116 država svijeta, a Kosovo je članica više od 200 svjetskih organizacija. Nažalost, imamo ruski veto za ulazak u UN. S druge strane, EU je jasno dao do znanja, i Kosovu i Srbiji, da prvo trebamo riješiti međusobne probleme koje imamo kako bi nam otvorili put prema članstvu u Uniji. Moram biti sasvim iskren i otvoren i reći kako se dijalog između predsjednika Vučića i mene ne vodi zato što mi volimo jedan drugoga. Ja te sastanke mrzim i svaki put od njih dobivam glavobolje. Ali u interesu je zemlje da gradimo mir i razumijevanje. Danas Kosovo i Srbija blokiraju jedni druge umjesto da olakšamo jedni drugima put prema Evropi. A za mogućnost sporazuma između Kosova i Srbije zalažu se i SAD i EU. Moje angažiranje i zalaganje u ovom trenutku usmjereno je na to da završim mirovni sporazum koji podrazumijeva recipročno priznavanje, a to obuhvata i demarkaciju i korekciju oko 400 kilometara granice koju imamo sa Srbijom. Što se tiče korekcija granica, ja sam za to. To će biti povijesna korekcija granica kako bi se Preševo, Medveđa i Bujanovac pripojili Kosovu, ali ni pod kojim uvjetima i okolnostima ne možemo pregovarati o Mitrovici, Gazivodama i Trepči. Svakako, to će biti proces razumijevanja, mirovni proces te obostrani sporazum. Ako predsjednik Vučić i ja dogovorimo mirovni sporazum, niko ne može biti protiv toga.
Kako komentirate referendum o promjeni imena Makedonije?
Sporazum između Makedonije i Grčke jedini je i pravedan put koji može osigurati euroatlantsku budućnost Makedoniji. Pratio sam to izbliza i primijetio sam da makedonsko javno mnijenje nije bilo dobro pripremljeno za nešto takvo. Makedonci su taoci nacionalističkog osjećaja iz prošlosti i to ih drži taocima budućnosti. Nedavno sam posjetio Makedoniju i Kosovo je dalo svoju potpunu podršku njihovu sporazumu s Grčkom. Mi smo pozvali sve etničke Albance koji žive u Makedoniji da masovno izađu na referendum, što i jesu. Mislim da je ovo ipak prvi dokaz prolaska sporazuma koji se sada ne treba zaustaviti. Progresivne napredne sile će se ujediniti i nastaviti taj proces kako bi ga završile jer u protivnom će cijena biti visoka za Makedoniju i Makedonce. Ko god da dođe na vlast u Makedoniji, neće moći sa stola maknuti prijedlog o učlanjenju te zemlje u NATO i EU jer je to u interesu čitave regije. Kosovo ima dobre odnose s Makedonijom i mi želimo da se Makedonija što prije učlani u NATO i EU jer stabilnost Makedonije je i stabilnost Kosova.
Kako komentirate izbore u BiH?
Prvo bih želio zahvaliti gospodinu Komšiću na njegovim izjavama o priznavanju Kosova jer on je rekao upravo ono što bi trebao reći jedan lider u BiH. Danas su odnosi Kosovo – Srbija konstruktivniji nego odnosi Kosovo – BiH, što je apsurdno. Sve se to događa zbog Dodikovih prijetnji koje upućuje hrvatskom i bošnjačkom članu Predsjedništva. Shvata da odluke Predsjedništva moraju biti konsenzus, ali je nepravedno da hrvatski i bošnjački predstavnik iz Predsjedništva javno ne podrže neovisnost Kosova. Nije bez razloga Dodik obojicu vukao i vući će i dalje za nos, zaključio je, pored ostalog, u intervjuu za "Večernji list" predsjednik Kosova Hašim Tači.
