Učinili ste mi veliku čast pozivom da se u svojstvu predsjednika Crne Gore, jedne od najmlađih, i najmanjih evropskih država, obratim ovom najvišem domu evropske politike - kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na početku izlaganja na plenarnom zasjedanju Evropskog parlamenta, prenosi "Antena M".
Zahvalio je što mu je pružena mogućnost da upozna parlamentarce o dostignućima i planovima Crne Gore, zemlje lidera u pregovaračkom procesu sa EU, koja se, kako je kazao, nakon obnove nezavisnosti na demokratskom referendumu 2006. odlučno, stabilno i dinamično približava svom strateškom nacionalnom cilju: punoj pripadnosti sistemu vrijednosti savremene Evrope.
Ovaj poziv razumije, kako je rekao, kao još jednu potvrdu posvećenosti i podrške Evropskog parlamenta ne samo europerspektivi Crne Gore već i integraciji regiona, i politici proširenja Evropske unije.
- Dakle, gdje je danas, 12 godina kasnije, Crna Gora, država čiju su obnovu nezavisnosti mnogi u zemlji i okruženju, kao i u Evropi i u svijetu, dočekali sa skepsom? Vašu pažnju zadržat ću na dva ključna ostvarenja. Učvršćena je unutrašnja stabilnost i osiguran dinamičan ekonomski, institucionalni i demokratski razvoj. Na međunarodnom planu ostvaruju se i premašuju veoma ambiciozno postavljeni ciljevi. Crna Gora je već godinu i po članica NATO alijanse; zemlja kandidat za članstvo u EU, koja treba da otvori još samo dva pregovaračka poglavlja; odgovoran susjed i važan činilac regionalne stabilnosti i saradnje. I kao posljedica svega toga - investiciona destinacija, inspirativna mnogim veoma referentnim inostranim partnerima. Sa moralnim i političkim kapitalom ex-yu republike na čijoj teritoriji '90-ih nije bilo rata, razvijamo građansko društvo multietničkog i multikonfesionalnog sklada, bez otvorenih pitanja sa susjedima, što potvrđuju i ratifikovani sporazumi o granici sa BiH i Kosovom, prvi te vrste među državama nastalim na jugoslovenskom prostoru. Uprkos naslijeđenom statusu jedne od najnerazvijenijih jugoslovenskih republika, crnogorska ekonomija je danas vodeća na zapadnom Balkanu - naveo je Đukanović.
Kao država kandidat Crna Gora je najdalje odmakla u pregovaračkom procesu sa EU, dodao je.
- Za šest godina koliko traju pregovori, otvorili smo 31 poglavlje, i privremeno zatvorili 3. Crna Gora je ispunila sva početna mjerila, ukupno 22 koja su bila zadata u 13 oblasti, i time zaokružila zahtjevnu fazu pregovaračkog procesa. Predali smo i 32 pregovaračke pozicije. Upravo radimo na pripremi poslednjeg dokumenta ove vrste, na Pregovaračkoj poziciji za poglavlje 8 – Konkurencija. Nadamo se da će i preostala 2 poglavlja biti otvorena u najskorijoj budućnosti. Osim Konkurencije, to je poglavlje 27 – Životna sredina. Istovremeno, posvećeni smo ispunjenju završnih mjerila u svim oblastima u kojima su ti parametri definisani. Ne treba zaboraviti da je pregovarački proces sa Crnom Gorom počeo u okviru novog pristupa, koji podrazumijeva otvaranje poglavlja 23 i 24 na početku, i direktnu zavisnot cjelokupnog procesa od napretka ova dva poglavlja, koja zbog istorijske reputacije predstavljaju i najveći izazov za region. Crna Gora se već danas ponaša kao članica Evropske unije kada je u pitanju zajednička vanjska i sigurnosna politika EU. Mi se bez izuzetka pridružujemo zajedničkim pozicijama EU, bez obzira na česte pritiske koje trpimo tim povodom, i spolja i unutar zemlje. Takođe, Crna Gora pruža kontinuirani doprinos miru i sigurniosti kroz učešće Vojske Crne Gore u NATO, EU i UN operacijama i misijama.
I pitanju rješavanja migrantske krize Crna Gora je pristupila u skladu s principima solidarnosti i humanosti, iskazujući želju da prihvatimo migrante iz afričkih država u granicama svojih kapaciteta. To je izraz kontinuirane posvećenosti humanim ciljevima, učvršćene u vremenu ratova na prostoru bivše Jugoslavije, kada su u određenim periodima izbjeglice svih nacionalnosti, činile više od jedne četvrtine našeg stanovništva''- naveo je predsjednik Crne Gore.
Ekonomski i društveni napredak najdirektnije je povezan s rezultatima koje ostvarujemo u oblasti vladavine prava, naveo je Đukanović.
- Isto tako, nesebično dijelimo naša iskustva s drugim zemljama kandidatima. Mi čvrsto vjerujemo da je uspjeh bilo koje države zapadnog Balkana na evropskom putu, uspjeh svih. Pritom smo sigurni da je princip regate, koji je još jednom potvrđen i u nedavnoj Strategiji proširenja, mehanizam koji predstavlja pravi stumulans i jača zdravu konkurenciju u ovom procesu na zapadnom Balkanu. Moje uvjerenje je da je integracija zemalja regiona jedina dobra strategija koja učvršćuje stabilnost evropskog kontinenta. Nastavak proširenja nije samo pitanje od značaja za Balkan. Riječ je o kvalitetu evropske stabilnosti i evropske konkurentnosti na globalnoj sceni. To posebno naglašavam jer, čini mi se da posustaje naglašeni euroentuzijazam koji je poslije pada Berlinskog zida karakterisao ne samo centralnu i istočnu Evropu, nego i zapadni Balkan, sve do nedavno - naveo je on.
Dva su krupna uzroka, smatra Đukanović, koja podrivaju doskorašnji reformski, proevropski zamah država zapadnog Balkana.
- Disonantni tonovi sa raznih evropskih adresa oko izvjesnosti i tempa evropskog proširenja. I drugo, neriješeni problemi i otvorena pitanja u regionu još iz vremena jugoslovenske krize. Mislim na nedovršena rješenja za probleme u odnosima između Srbije i Kosova, u Makedoniji i u Bosni i Hercegovini. Ova dva uzroka su veoma međuzavisna. Konfuzija i neizvjesnost na evropskim adresama hrane iluzije još uvijek poletnih aktera retrogradne politike u našem regionu, koji i dalje sanjaju prekompoziciju regiona, velikodržavne tvorevine i neumorno traže podršku tim idejama na nekoj važnoj međunarodnoj adresi. Računajući na kratko pamćenje međunarodne zajednice i njenu nedovoljnu posvećenost usljed zaokupljenosti svojim važnijim problemima. Zato se ponekad učini da su danas glasniji destruktivni tonovi '90-ih nego što su bili tokom posljednje dvije decenije. Stoga vjerujem da će izvjesna i dogledna evropska perspektiva regiona nagoviještena na Samitu u Sofiji i u posljednjem govoru predsjednika Evropske komisije Žan Klod Junkera u ovom visokom domu značiti dodatni vjetar u jedra proevropskim elitama i svim progresivnim snagama koje istrajavaju na kursu integracija.
Nažalost, rezultat referenduma u Makedoniji najbolje ilustruje stanje o kojem govorim. Decenijska zapuštenost ovog problema nije se mogla nadoknaditi intenzivnijom podrškom sa zapadnih adresa u toku nekoliko posljednjih mjeseci. Također, prerano i nedovoljno pripremljeno se ušlo u raspisivanje referenduma. Možda je domaćoj javnosti poslije toliko godina trebalo ostaviti još vremena da se shvati i razumije značaj tako važne odluke za budućnost zemlje. Ipak ne treba gubiti nadu da se propušteno može nadoknaditi dvotrećinskom većinom u parlamentu, ili da se pokuša do tog nivoa doći kroz nove izbore. Nadam se da će se u Briselu, i na drugim relevantnim adresama rezultat makedonskog referenduma shvatiti kao alarm za uzbunu, kao posljednje upozorenje da se mora daleko serioznije analizirati odnos prema politici proširenja i da je nužno povlačiti odlučnije strateške političke poteze.
Ostaje da vjerujemo da se to neće negativno odraziti na dijalog Srbije i Kosova, koji je i bez toga veoma komplikovan. Potrebno je uložiti dodatne napore da rezultat ne izostane, utoliko prije što za to ima entuzijazma i u Prištini i u Beogradu. Najvažnije je da je dijalog uspostavljen, i da traje, bez obzira na povremene incidente i političku temperaturu koja se podiže s obje strane. Iskreno se nadam da će svi koji su involvirani u ovaj proces uzeti u obzir tradicionalno rovitu stabilnost zapadnog Balkana, i težiti rješenju koje će ići u korist prevazilaženja tog istorijski opterećujućeg jaza između Beograda i Prištine, istovremeno ne ugrožavajući šire regionalne sigurnosne interese - kazao je Đukanović.