Ovogodišnji, 11. festival filmske režije LIFFE, koji je nedavno održan u Leskovcu, osim dobrih ostvarenja, donio je i novu ideju, na čijoj se realizaciji već radi.

Reditelj i direktor LIFFE-a Darko Bajić pozvao je kolege, reditelje, producente, direktore filmskih centara iz zemalja bivše Jugoslavije da bi im predstavio svoju zamisao. Na sastanku su bili i Ademir Kenović, Jasmin Duraković, Branko Baletić te drugi.

 Volja i želja

- Ove godine smo se družili i razgovarali o problemima koji postoje, pa se onda stvorila i ta ideja o regionalnom projektu. Napravili smo i inicijativni odbor, u kojem su do sada Branko Baletić, Ademir Kenović, Dragan Marinković, Jasmin Duraković, a zadatak odbora je da započne ideju o festivalu, ustvari o promociji najboljih filmova u regionu, u prije svega glavnim gradovima bivših republika, pa onda i u drugim mjestima. Uglavnom, zamislili smo nešto poput festivala u Leskovcu, a ovaj kulturni događaj bit će nam kao pelcer. Trudit ćemo se da prije svega pravimo filmske premijere, pa onda promoviramo i dokumentarne, kratke, studentske filmove... Cilj nam je povezati i kinoteke koje će prikazivati stara ostvarenja.  Napravio sam kontakt sa svim direktorima filmskih centara na Balkanu i imao sastanke. Uglavnom, postoji ogromna volja i želja za ovu priču - kaže Bajić.

Tvrdi da je područje gdje živimo prostor u kojem su ljudi prije svega navikli da poštuju različitosti, pa bi se ideja oko novog projekta, kako kaže, mogla svidjeti i publici. 

- Iz te različitosti se stvarala kinematografija koja je bila poznata i priznata u svijetu. Mi smo bili jedna od prvih kinematografije Evrope koja je bila cijenjena u cijelom svijetu. Koprodukcije su nešto na šta smo upućeni zbog kvaliteta, ali i zbog toga što su takve saradnje zajednička promocija, a gledaocima se pruža šansa da vide različite vizure stvaranja. Kroz historiju smo prolazili kroz veoma teške situacije, pa nam je sada mnogo važno da budemo svjesni svega toga. Ovom idejom ostavljamo spomenik za budućnost, ustvari, naš projekt je put ka ponovnom zajedništvu - mišljenja je Bajić.

Ambijent života

Bh. producent i reditelj Ademir Kenović je izrazio  zadovoljstvo zbog ideje koja je nastala u Leskovcu.

- U pitanju je ideja da se napravi nešto slično festivalu u Leskovcu, ali u svim državama na području naše regije. To podrazumijeva da učinimo maksimalno i da se domaći filmovi što više gledaju.  Znači, publika će u BiH dobiti priliku da vidi ostvarenja iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Makedonije... Ali i da se bh. filmovi gledaju kod njih. Ove jeseni sastanak bi se trebao desiti u Sarajevu da bismo više uradili na približavanju filmova i publike. Takve stvari su vrlo značajne, i to je neki način da rješavamo probleme koje cijeli Balkan ima - navodi Kenović.

Za filmadžije je, ističe, važno da imaju ideju, a svjesni su da treba dosta raditi na tome.

- Dobro je to što smo jedni drugima podrška i trebalo bi da ovaj primjer bude putokaz i onima koji vode našu zemlju. Nikad na Balkanu nije bio problem između umjetnika i zna se do koga je. Mislim da je budućnost i logika da svi pojedinci urade ono što je u njihovoj moći i sve ono što će biti barem mali pomak u ambijentima u kojima žive. I sportisti rade slične stvari, ali kod umjetnika nikada ta nit nije bila prekinuta, jer smo svjesni da su nam potrebni pomaci, barem mali. Trebamo da uložimo energiju i da pokušamo popraviti nesnosno stanje koje vlada godinama - mišljenja je reditelj.

Baletić dijeli mišljenje s Kenovićem i tvrdi da će ova ideja, vjerovatno, biti uspješna.

- Postoje već festivali - čuveni sarajevski, autorski fest u Beogradu, onda u Zagrebu..., ali oni su nekako više okrenuti crvenom tepihu nego autorima i malim filmovima iz regiona. Ovo je šansa za ponovno povezivanje jedinstvenog, kulturnog prostora na našem području. Neće to biti neki skup festival, nego nešto što će publici pružiti šansu da vidi ostvarenja, a nama da se više promoviramo. Pojavila se šansa i nadam se da ćemo je iskoristiti i želja nam je da ideja bude uspješno realizirana. Iako mnogi misle da publika danas prvenstveno gleda rijalitije, to nije tačno, postoji publika koja će doći u neku salu ako joj ponudiš dobar sadržaj - kaže Baletić.

 Šmit: Istim jezikom pričam

Hrvatskog reditelja Branka Šmita naš poziv je zatekao na setu, a, kako nam je kazao, nada se da će njegovo novo ostvarenje moći vidjeti publika u cijelom regionu.

- Još ne moramo titlovati filmove i to je najvažnije, pa kako god zvali ovaj naš jezik. Istim pričamo i nema nekih velikih razlika. Radi se o tome da imamo loše rezultate u kinima i da nam je želja da život filma na Balkanu bude duži. Budući da imamo vlasti koje više-manje u svim državama žive od toga da nas hrane mržnjom jednih prema drugima, malo sam skeptik oko ove priče. Čim nešto zajedničko krenemo raditi, oni se dogovore i sabotiraju isto da bi narod opet nasjeo na njihovu priču. Ali ljubav prema filmu nas spaja, pa mi, umjetnic, imamo prijatelja svugdje, jer nas ne zanima ko je ko i koje nacionalnosti - pojašnjava Šmit. 

 „Razlupana kina“ iz Jugoslavije

- Siguran sam da ćemo ponovo puniti kina. Pošto više od 20 godina traje razbijanje kina, vrijeme je da to mijenjamo. Stvarno volim da ove naše države s prostora bivše Jugoslavije zovem „razlupana kina“. Nedostaje nam stvarnog i pravog dijaloga, ne onog koji vode foliranti, nego onog između ljudi i normalnih građana - priča Baletić.