Visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove Žozep Borelj (Josep Borrell) na hitnoj sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) o Ukrajini rekao je da će 24. februar 2022. će zauvijek ostati upamćen kao dan kada je Rusija započela svoju brutalnu, ničim izazvanu i protivpravnu invaziju na svog susjeda. 

- Ovo je bio i ostao slučaj čiste agresije i jasnog kršenja Povelje UN-a. Ovaj rat nije „samo evropsko pitanje“, niti pitanje „Zapada protiv ostalih“. 

Pitanje je svijeta u kom želimo da živimo: niko nije bezbjedan u svijetu u kom bi protivpravna upotreba sile – od strane jedne nuklearne sile i stalne članice Savjeta bezbjednosti – bila na neki način „normalizovana“. Zato se međunarodno pravo mora primjenjivati ​​ svuda, kako bi svi bili zaštitićeni od politike moći, ucjena i vojnih napada - naveo je Borelj.

On je rekao kako godinu dana poslije postoji rizik da se ljudi naviknu na slike ratnih zločina i grozota koje vide, jer su toliko brojne.

- Riječi koje koristimo počinju da gube na značaju – jer ih toliko često moramo ponavljati; da se umorimo i oslabimo u odlučnosti – jer vrijeme prolazi, a zadatak je težak.

A to ne smijemo dozvoliti. Jer Rusija svakim danom krši Povelju UN-a, stvarajući svojom imperijalističkom politikom opasan presedan za cijeli svijet. Rusija svakog dana ubija nevine ukrajinske žene, muškarce i djecu, prosipajući projektile po gradovima i civilnoj infrastrukturi. Rusija svakodnevno širi laži i izmišljotine - istakao je Borelj.

Za EU i partnere nema alternative

- Za Evropsku uniju i naše partnere ne postoji alternativa sem da nastavimo pravcem „trostruke strategije”: podržavajući Ukrajinu, vršeći pritisak na Rusiju da zaustavi svoju protivpravnu agresiju i pomažući ostatku svijeta da se nosi s posljedicama.

To je ono što radimo već godinu dana – i to uspješno. Usvojili smo sankcije bez presedana; smanjili smo zavisnost od ruskih fosilnih goriva; i, u bliskoj saradnji s ključnim partnerima, za 50 odsto smo smanjili prihode od energenata koje Kremlj dobija za finansiranje ove agresije. Radeći zajedno, takođe smo ublažili globalni domino efekat kroz smanjenje cijena hrane i energije, dijelom zahvaljujući našim Koridorima solidarnosti i Crnomorskoj inicijativi za žito.

Nije dovoljno reći da želimo da Ukrajina bude u stanju da se brani – za to su joj potrebna sredstva. Zato je EU, po prvi put ikada, isporučila oružje zemlji koja je napadnuta. EU je štaviše sada lider u obezbjeđivanju vojnih obuka za ukrajinski kadar kako bi bili u stanju da brane svoju zemlju. Nudimo i značajnu makrofinansijsku i humanitarnu pomoć za podršku ukrajinskom narodu. Odlučili smo i da pozitivno odgovorimo na zahtjev Ukrajine za pristupanje EU. Konačno, radimo i na tome da osiguramo odgovornost za ratne zločine koje je Rusija počinila.

Ukrajina je pokazala izuzetnu otpornost, dijelom zahvaljujući i ovoj podršci. A zahvaljujući globalnim sankcijama i međunarodnoj osudi ogromne većine država u Generalnoj skupštini UN, Rusija je postala izolovanija. Naš kolektivni cilj jeste i nastaviće da bude demokratska Ukrajina koja prevladava, potiskujući osvajača, vraćajući puni suverenitet i time obnavljajući međunarodni pravni poredak.

Iznad svega, želimo mir u Ukrajini; sveobuhvatan i trajan mir u skladu sa Poveljom UN-a i međunarodnim pravom. Podrška Ukrajini i napori za mir idu ruku pod ruku.

Historija i pravda

Agresivni revizionizam Rusije i njeni širi destabilizujući potezi globalna su prijetnja koja pogađa Zapadni Balkan i zemlje Istočnog partnerstva. Vidjeli smo efekte ruske propagandne mašinerije koja nastoji da rasplamsa tekovine prošlosti i njene napore industrijskih razmjera u manipulaciji informacijama i stranom uplitanju. Zbog toga EU radi s partnerima, posebno s budućim državama članicama, na suprotstavljanju ovim prijetnjama. Podrška slobodi medija i političkom pluralizmu je ključni dio ovoga. Povećavamo takođe i podršku naporima za rješavanje sukoba na Južnom Kavkazu.

U širem smislu, ruska invazija je još jednom u prvi plan istakla činjenicu da države i ljudi moraju biti slobodni da sami određuju svoju budućnost. EU je jasno stavila do znanja da smo spremni da odgovorimo na želje naših partnera i integrišemo Zapadni Balkan, Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju u našu Uniju, te naporno radimo da ovaj cilj postane stvarnost. To podrazumijeva zajednički rad na izgradnji otpornijih i inkluzivnijih društava i ekonomija, razvoju i zaštiti naših demokratija i jačanju društvene kohezije.

Historija i pravda su na strani Ukrajine. Ali da bismo ubrzali historiju i postigli pravdu, moramo ojačati našu „trostruku strategiju“. Znamo da je ovo kolektivni zadatak. Zato EU računa na sve svoje partnere da djeluju u duhu zajedničke odgovornosti i solidarnosti: da osiguraju da agresija ne uspije i da međunarodno pravo prevlada.