Danas je 24. mart, tačno mjesec dana od početka ruske invazije na Ukrajinu.

Prema posljednjim informacijama UN-a, dosad je ubijeno najmanje 925 civila. Od početka invazije zabilježena je 2.421 civilna žrtva, od čega je 925 smrtnih slučajeva, a 1.496 je povrijeđeno.

Ubijeno je najmanje 75 djece, a 99 ih je povrijeđeno. Stradanja su uglavnom uzrokovana granatiranjem i zračnim napadima. Stvaran broj žrtava vjerovatno je puno veći.

NATO: Poginulo je između 7000 i 15.000 ruskih vojnika

U ovih mjesec dana poginulo je i između 7.000 i 15.000 ruskih vojnika, rekli su iz NATO-a. Smatra se da je ranjeno 30.000 do 40.000 Rusa. Rusija nije objavila službeni broj poginulih od 2. marta, kada je rekla da je poginulo 500 njezinih vojnika.

Za usporedbu, Rusija je izgubila oko 15.000 vojnika u svojoj desetogodišnjoj okupaciji Afganistana. Ukrajina je također bila nejasna po pitanju svojih mrtvih, a ukrajinski predsjednik Zelenski je prije otprilike dvije sedmice rekao da je poginulo 1.300 ukrajinskih vojnika.

Putin: Za isporuke plina Evropskoj uniji primat ćemo samo rublje

Ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je da će početi prodavati plin "neprijateljskim" zemljama u rubljama, nakon što je, kako je rekao, zamrzavanje ruske imovine od strane niza zemalja Zapada uništilo povjerenje Moskve, no ispoštovat će ranije potpisane ugovore.

Čini se da je ruski napredak pri osvajanju ključnih gradova, uključujući Kijev, usporio. No Rusija i dalje nastavlja s raketiranjem gradova i stambenih područja kako bi prisilila ukrajinske vlasti na prihvaćanje njenih uslova. Stoga se mnogi pitaju - šta čeka Ukrajinu?

Rusija bi mogla pojačati granatiranje

Vojni stručnjaci upozoravaju da bi Rusija zbog gubitaka i usporavanja na tlu mogla pojačati zračno bombardiranje.

Ruske i ukrajinske vlasti prikazuju različite podatke o broju poginulih ruskih vojnika tako da je pitanje šta je tačno istina, piše CNN. Jedan ruski tabloid ove sedmice je objavio da je u Ukrajini poginulo skoro 10.000 vojnika i da ih je još 16.000 povrijeđeno. Komsomolskaja Pravda je kasnije uklonila taj izvještaj i navela da se radilo o krivim informacijama. 

Ako se pokaže da se ipak radilo o tačnim podacima, to bi objasnilo zašto je došlo do usporavanja ruskih akcija na tlu te prelaska na intenzivnije bombardiranje iz zraka.

Ministarstvo odbrane Ujedinjenog Kraljevstva je nedavno saopćilo da Rusija povlači vojnike iz cijele zemlje, pa čak i iz svoje Pacifičke flote. Također dovodi postrojbe iz Armenije i privatnih vojnih tvrtki, Sirijce i druge plaćenike. No pitanje je koliko dugo može izdržati ovakve velike gubitke vojne snage.

Rusi bi mogli pokušati okružiti ukrajinske postrojbe na istoku

Još uvijek je upitno koji su stvarni ciljevi Moskve. To je teško shvatiti budući da Rusija još uvijek negira da se radi o invaziji, već inzistira da ona provodi - denacifikaciju Ukrajine.

Putin u najmanju ruku želi zauzeti dijelove istočne Ukrajine. Područja poput Donjecka i Luganska, koja čine regiju Donbas, kontroliraju separatisti koje podržava Rusija još od 2014., kada je aneksiran Krim.

Iako svi pozorno promatraju ruski napredak na području Kijeva, većina ukrajinske vojske je i dalje stacionirana u blizini Donjecka i Luganska. Prema položajima ruskih trupa da se zaključiti da one namjeravaju okružiti vojsku na tom području s tri strane.

- Južne vojne postrojbe, u Donjecku, Lugansku, Mariupolju, Berdjansku, Melitopolju, to su najbolje trupe u ruskoj vojsci. Trenirane su za borbu protiv NATO-a - rekao je analitičar Kreni Evans (Cranny-Evans) s instituta Royal United Services Institute.

Dodao je kako su zapadni mediji previše usredotočeni na gubitke Rusije i ne prikazuju pravu dinamiku rata.

- Ako pogledamo karte, jasno je da su ruske snage ušle duboko na tuđi teritorij. Zauzele su dosta gradova. Bez obzira na to koliko je ruskih vozila dignuto u zrak ili koliko je ruskih vojnika ubijeno, vjerovatno je i vrlo velik broj Ukrajinaca doživio sličnu sudbinu - kazao je Kreni-Evans.

Bit će još govora o pregovorima

Jedan scenarij je da bi rat u Ukrajini mogao prerasti u dugotrajan sukob.

- Pregovori su jedno područje koje izgleda obećavajuće jer su i Rusija i Ukrajina u posljednjih sedam dana izjavile da oni kreću u boljem smjeru - rekao je Keir Giles iz britanske organizacije Chatham House.

Rusija u svojim zahtjevima traži da Ukrajina odustane od pridruživanja NATO-u, demilitarizaciju i usvajanje neutralnog statusa kakav imaju Austrija i Švedska. Ali još treba ustanoviti šta ti uslovi tačno znače.

Glasnogovornik Vladimira Putina Dmitrij Peskov rekao je jučer za CNN da Rusija također želi da Ukrajina prihvati Krim kao dio Rusije te da su Lugansk i Donjeck nezavisne države.

Američki dužnosnici stoga nisu baš optimistični glede ishoda pregovora. Američki državni tajnik Entoni Blinken (Antony) rekao je na pres konferenciji prošle sedmice kako je malo vjerovatno da će se rat riješiti diplomatskim putem, dodavši da su potezi ruske vojske "u potpunoj suprotnosti s bilo kakvim ozbiljnim diplomatskim naporima za okončanje rata".

Također je kazao da bi Rusija mogla upotrijebiti hemijsko oružje.

Ukrajinski civili u Rusiji

Ruske vlasti su poručile stanovnicima Mariupolja da napuste grad te su otvorile takozvane humanitarne koridore kojima bi civili mogli pobjeći od sukoba. Ruske RIA Novosti izvijestile su da je gotovo 60.000 stanovnika Mariupolja pristiglo na ruski teritorij. No gradske vlasti Mariupolja optužile su Rusiju da prisiljava stanovnike da protiv svoje volje pobjegnu na ruski teritorij.

- Tokom prošle sedmice nekoliko hiljada stanovnika Mariupolja odvedeno je na ruski teritorij - navodi se u saopćenju grada. 

Vadim Bojčenko, gradonačelnik Mariupolja, rekao je u subotu da je "to što sada rade okupatori već poznato starijoj generaciji, koja je vidjela užasne događaje iz Drugog svjetskog rata, kada su nacisti nasilno zarobljavali ljude".

Keir Giles iz organizacije Chatham House kazao je da bi se u narednim sedmicama mogao ponoviti scenarij iz mračne ruske historije te se osvrnuo na deportacije stotina hiljada ljudi iz Estonije, Latvije i Litvanije, koje je Rusija pripojila Sovjetskom Savezu na početku Drugog svjetskog rata.

- Deportacija je eufemizam za ono što se dogodilo tim ljudima. Njih su porobili i izgladnjivali. Radi se o slanju žena, djece, ljudi koje želite ukloniti iz društva. Čekala ih je užasna sudbina. Ako su preživjeli, nisu se u svoju zemlju vraćali godinama ili desetljećima - rekao je Giles.

Ukrajinu bi mogli napustiti milioni stanovnika

Jedno je sudbina rata, a drugo sudbina Ukrajine. Naime, dijelovi Ukrajine počinju već sada izgledati kao gradovi duhova. Već je više od 3.5 miliona Ukrajinaca napustilo zemlju.

Većinom su to žene i djeca, što znači da je došlo do raspada porodica. Rat u Ukrajini je pokrenuo najveći val izbjeglica koji je Evropa vidjela od Drugog svjetskog rata – radi se o otprilike 100.000 ljudi dnevno. Historija nam pokazuje da se izbjeglice često ne vraćaju u svoju zemlju jer se nemaju čemu vratiti ili se boje novih sukoba.

- Ako gledamo kroz historiju, agresivni autoritarni režimi se obično ne mijenjaju u pozitivnom smjeru. Dakle, ako Ukrajinci pristanu na neutralnost, pitanje je hoće li Rusija time biti zadovoljna, možda će onda zatražiti Donjeck i Lugansk - rekao je Kreni-Evans

Među najgore pogođenim gradovima je Mariupolj na istoku zemlje. Grad je razoren. 

Više od 80 posto stambenih zgrada u tom gradu je oštećeno, a puno ih je i srušeno. Ukrajina je odbila ultimatum Rusije, koja je tražila predaju grada. Mariupolj je posljednji veliki grad u tom dijelu zemlje koji je pod kontrolom Ukrajine.