Kazahstanske snage sigurnosti su do danas ukupno 7.939 osoba zbog prošlosedmičnih nemira koji su se pretvorili u najgore nasilje u postsovjetskoj historiji te srednjoazijske zemlje, javlja Rojters pozivajući se na saopćenje Ministarstva unutrašnjih poslova.

Mirni protesti protiv poskupljenja goriva prerasli u nasilje, a vladine zgrade bile su nakratko okupirane, a u nekoliko gradova i zapaljene.

Vlasti su za nasilje okrivile „ekstremiste“ i „teroriste“ od kojih su neki, kako tvrde, stranci.

Bivši čelnik Odbora za nacionalnu sigurnost Karim Masimov pritvoren je prošle sedmice pod sumnjom za izdaju, nekoliko dana nakon što ga je predsednik Kasim-Žomart Tokajev smijenio, piše FoNet.

Tokajev je razriješio i članove svog kabineta i izdao naredbu da se puca bez upozorenja kako bi okončao nemire i proglasio vanredno stanje.

On je od vojnog bloka predvođenog Rusijom zatražio da pošalje vojnike, za koje vlada kaže da su raspoređeni da čuvaju strateške objekte.

Tokom sukoba su, prema izvještajima ruskih i državnih medija, ubijene 164 osobe, ali zdravstvene i policijske vlasti nisu potvrdile taj broj.

Vojni savez predvođen Rusijom planira u ponedjeljak razgovarati o situaciji u Kazahstanu nakon nemira u toj srednjoazijskoj državi.

Države članice Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO) planiraju video vezom održati sastanak, prema izvještajima Kremlja.

Ruski predsjednik Vladimir Putin planira sudjelovati u razgovorima.

Kremlj kaže da će savez razgovarati o "mjerama za normalizaciju situacije" u Kazahstanu.

Osim Rusije i Kazahstana, članice saveza su još Armenija, Bjelorusija, Kirgistan i Tadžikistan.

Kazahstanski predsjednik Kasim-Žomart Tokayev zatražio je pomoć od CSTO-a nakon što su izbili masovni neredi u autoritarnoj bivšoj sovjetskoj republici, prenosi dpa.