Poljski institut za međunarodne odnose (PISM) je vodeći centralnoevropski “think tank” koji se pozicionira između svijeta politike i nezavisne analize. PISM pruža analitičku podršku donosiocima odluka i diplomatima, organizira javne rasprave te širi stručno znanje o savremenim međunarodnim odnosima. Rad PISM-a vođen je uvjerenjem da proces donošenja odluka u međunarodnim odnosima treba biti zasnovan na znanju koje proizlazi iz pouzdanih i valjanih istraživanja. Organizacija je finansirana od poljske države, nezavisno od toga ko je na vlasti, što joj omogućava da zadrži svoj nezavisni položaj.

Nema interesa

S Tomašom Žornačukom (Tomasz Zornaczuk), ekspertom za zapadni Balkan koji u ovoj organizaciji trenutno radi kao koordinator programa za centralnu Evropu i analitičar za proširenje zapadnog Balkana i EU, razgovarali smo o euroatlantskim integracijama regiona, odnosu Poljske prema ovom pitanju te ruskom utjecaju na Balkanu.

U razgovoru za „Avaz“ Žornačuk ističe da Poljska, zajedno s drugim državama Višegradske grupe, snažno podržava proširenje Evropske unije na države zapadnog Balkana. Prema njegovim riječima, Poljska trenutno nema neki poseban poslovni interes prema zapadnom Balkanu, što joj možda omogućava i da bude iskrenija kada je u pitanju pristup integracijama.

- Tri su razloga. Prvi je sigurnosni, drugi je geopolitički, treći je ekonomski. Smatramo da prostor zapadnog Balkana u svakom smislu treba i formalno pripadati zajedničkom političkom, sigurnosnom i ekonomskom okviru koji utjelovljuju NATO i Evropska unija. U Poljskoj sve stranke, od ljevice do desnice, podržavaju ovakvo rješenje. Jedan od razloga zbog kojih smo mi svjesni potrebe za integracijom je i taj što smo imali direktno iskustvo s Rusijom, pa shvatamo svu opasnost toga šta bi značilo da region bude prepušten njihovom utjecaju - ističe Žornačuk.

Viši nivo

Navodi da je, za razliku od BiH, Poljska imala veliku da njen proces integracije u EU i NATO započne u devedesetima i završi se u prvim godinama dvijehiljaditih, kada su i zapadni nalet i optimizam bili na daleko višem nivou.

- Stav SAD i EU je tad bio nedvosmislen - ili ih uzimamo sebi ili ih ostavljamo i dalje s Rusijom. Naravno, poljski političari nisu imali nikakvu dilemu šta raditi u toj situaciji, motivacija je bila jasna. Niko nije razmišljao ni o čemu drugom, osim o Zapadu - navodi Žornačuk.

Smatra kako je Rusija danas proizvođač problema na prostoru zapadnog Balkana, ali i da je Evropska unija, s druge strane, nedovoljno odlučna.

- Proruski kurs bivšeg premijera Sjeverne Makedonije Nikole Gruevskog, pokušaj državnog udara u Crnoj Gori 2016. ili blokade koje provodi Dodik u BiH su vam primjer toga. Interes Rusije je blokirati svaki pokušaj integracije država zapadnog Balkana prema EU i NATO-u, a često to rade destabiliziranjem ovih država - ističe Žornačuk.

Društvo bez korupcije

Kada govori o enormnom uspjehu koji je Poljska ostvarila u proteklom periodu, Žornačuk ističe da je najznačajnije za ovo bilo provođenje reformi koje bi mogućnost korupcije svele na minimum.

- Mislim da su ključne bile reforme koje su omogućile da se država organizira bez korupcije i s nezavisnim sudstvom - pojašnjava Žornačuk.