Kuba ima san - imati toliko vakcina protiv koronavirusa da bi mogla vakcinisati ne samo kompletno stanovništvo tok ostrva, već bi vakcine davala prijateljima i saveznicima širom svijeta, piše NPR. Vakcina bi bilo toliko da bi ih kubanski dužnosnici čak nudili besplatno turistima po dolasku u zračnu luku u Havani, prenosi "Jutarnji list".
I to nisu samo puste želje. Iako se ostrvska država suočava s razornom ekonomskom krizom, a ljudi stoje u redovima za osnovne živežne namirnice, naučnici razvijaju više kandidata za vakcine. I barem jedan od njih, izgledno je, zaista će ući u primjenu. Ako bi u tome uspjela, Kuba bi bila prva zemlja Latinske Amerike koja je napravila vlastitu vakcinu - i to nije nemoguć scenarij. Ova zemlja ima historiju razvoja vakcina, uključujući vakcinu protiv raka pluća koja je sada na testiranju u američkom centru za rak.
Ova neobična situacija pokazuje koliko je Kuba neobična - jedna od posljednjih komunističkih zemalja u postsovjetskom dobu. A bila je neobična i u svom odgovoru na covid krizu.
Tokom većeg dijela 2020. Kuba je uspjela zadržati brojeve zaraženih covidom na nevjerovatno niskim nivoima, pa su u nekim danima prijavljivali samo jedan ili dva slučaja.
Virus se proširio tek kad se Kuba u novembru prošle godine ponovo otvorila za turiste. Sada je potrebna imunizacija protiv covida te kao i mnoge druge zemlje u svijetu Kuba pokušava razviti i proizvesti domaću vakcinu.
Ranije ovog mjeseca, Dagmar Garsija Rivera (Garcia), direktorica istraživačkog odjela na Institutu za vakcine Finlay u Havani, kazala je da se čini da je jedan od pet kubanskih kandidata za vakcinu, Soberana 2, vrlo učinkovit i da ulazi u završnu fazu kliničkih ispitivanja.
- Ovo je prva kubanska i latinoamerička vakcina koja je prešla u fazu 3 ispitivanja - ponosno je izjavila Garcia na konferenciji za novinare.
Kliničko ispitivanje faze 3 uključivat će 44.000 ljudi i posljednji je test vakcine prije nego što bude poslana na odobrenje nacionalnoj regulatornoj agenciji Kube, Centru za državnu kontrolu lijekova, opreme i medicinskih proizvoda (CECMED).
Drugi kubanski kandidat po imenu Abdala također je ušao u fazu 3 studije. Imena kandidata za vakcinu puno govore o tome što ovaj napor znači za Kubu. 'Soberana' je španski izraz koji u prevodu znači 'suverena'. 'Abdala' je pak glavni junak epa junaka kubanske revolucije Josea Martija. 'Mambisa', vakcina koja se primjenjuje kao sprej za nos, ime je dobila po antikolonijalističkim kubanskim gerilcima koji su se borili protiv Španije krajem 1800-ih.
U tom istom revolucionarnom duhu, Kuba čak ni ne pokušava kupiti vakcine protiv covida od multinacionalnih farmaceutskih kompanija. Niti su se potrudili prijaviti se u inicijativu o podjeli doza COVAX pod vodstvom Svjetske zdravstvene organizacije, koja osigurava besplatne ili jeftine vakcine zemljama s niskim resursima. Nije bilo jasnog objašnjenja za ovu odluku iako se ono da naslutiti ako se vidi samouvjerenost u razvoju vlastitih vakcina.
Razvoj nove vakcine obično traje deceniju ili više, ali Eduardo Ojito, voditelj kubanskog Centra za molekularnu imunologiju, kaže da bi zemlja trebala imati dovoljno doza Soberane 2 za vakcinisanje cijele zemlje do kraja ljeta. To je pod pretpostavkom da kandidat za vakcinu prođe kroz fazu 3 i dobije regulatorno odobrenje.
- Pripremamo se proizvesti 1-2 miliona doza svakog mjeseca - kaže Ojito.
Iako je usred devizne krize koja je ograničila uvoz vitalnih sirovina za proizvodnju vakcina, kaže da je zemlja na putu da u aprilu ima na raspolaganju milion doza.
Kubanska vlada već govori o distribuciji vakcina Iranu, Meksiku i Venecueli. Dužnosnici kažu kako se nadaju da će proizvesti dovoljno vakcina koje bi se mogle distribuisati i u druge dijelove svijeta.
Veliko je pitanje: Ima li ova ostrvska država od 11 miliona stanovnika kapaciteta da to izvede?
- Da, Kuba definitivno ima kapacitet - kaže Helen Jafe (Yaffe).
Jafe je historičarka i ekonomistica sa Univerziteta u Glazgovu specijalizirana za Kubu i Latinsku Ameriku. Pisala je o farmaceutskom sektoru u toj zemlji i njegovom prethodnom uspjehu u razvoju vlastitih vakcina.
Jafe je posljednji put bila na Kubi u decembru i januaru. Kaže da postoji veliko uzbuđenje i ponos zbog mogućnosti da uskoro ponude vakcinu domaće proizvodnje. Ako se razvoj Soberane 2 nastavi prema rasporedu, Kuba bi imala dovoljnu rezervu vakcina prije nego što su mnoge zemlje uopšte započele masovnu imunizaciju. A Jafe kaže da se razgovara o nuđenju vakcinacije po dolasku u zračnu luku u Havani.
- Jasno su rekli da će ih ponuditi turistima. Ne znamo hoće li ih prodavati ili nuditi besplatno u sklopu paket aranžmana - sunce, more, pijesak i Soberana 2 - kaže ona.
Ovaj nevjerovatno brzi razvoj vakcina protiv covida na Kubi događa se usred jedne od najgorih ekonomskih kriza koje su pogodile tu komunističku naciju u posljednjih nekoliko decenija.
- To je u mnogočemu slično onome što smo doživjeli nakon raspada Sovjetskog Saveza, kaže Pavel Vidal, kubanski ekonomista. Tokom tog takozvanog 'posebnog razdoblja' 1990-ih, na otoku su zavladale velike nestašice hrane, gnojiva i goriva.
Vidal je nekad radio za Središnju banku Kube prije nego je emigrirao u Kolumbiju prije 10 godina. Kaže da se često problematična privreda Kube suočava s ozbiljnom nestašicom mnogih proizvoda široke potrošnje, uključujući hranu, proizvode za čišćenje, pa čak i neke lijekove. Vidal kaže da obični Kubanci veći dio dana provode u redovima za osnovne potrepštine i u potrazi za - pilećim mesom.
- Dakle, pokušavamo razviti sofisticirane vakcine, ali ljudi nemaju lijekove protiv bolova. To je paradoks - kaže on.
Ipak, kaže da niko ne bi trebao potcjenjivati sposobnost kubanske vlade da upravlja akutnom fiskalnom krizom usred globalne pandemije, istovremeno pokušavajući razviti potpuno novu vakcinu.
- Kubanska vlada je poput doktora nauka u upravljanju ovom vrstom složene krize - ističe.
Kaže da Kuba ima kapacitet i, što je još važnije, političku volju da razvije vakcinu protiv covida. Vakcina ne bi štitila samo Kubance, već bi omogućila komunističkoj naciji da u potpunosti otvori svoju međunarodnu turističku industriju, koja je jedan od najvećih izvora inozemnih prihoda te ojača još jedan dugogodišnji izvor prihoda: izvoz lijekova, prenosi "Jutarnji list".
