Korona kriza je prostituciju pogodila najteže. Prostitutke više od pola godine nisu smjele raditi, a mnogi bordeli prijavili su stečaj.
Sada u nekim dijelovima Njemačke posao u crvenim četvrtima ide dalje.
Predsjednica Njemačkog saveza radnica u seksualnim uslužnim djelatnostima Stefani Kle (Stephanie Klee) je još uvijek jako ljuta. I to na političare koji su ovoj branši tokom korona krize zabranili rad.
- Politika se ružno ponijela prema nama. Šta se događa s prostitutkama, to ne zanima nikog. Pritom nismo ništa manje važni nego recimo frizeri - kaže ova odlučna 58-godišnjakinja u razgovoru za "Deutsche Welle".
Posebno su bile pogođene prostitutke iz istočne Evrope.
- Mnoge nisu znale kako će napuniti frižider sljedeći dan, većina njih je bez finansijske rezerve, mnoge su ovdje plaćale porez a za vrijeme lockdowna su otišle kućama pa nisu primale socijalnu pomoć - kaže Kle.
Sada je upravni sud ukinuo zabranu seksualnih uslužnih djelatnosti u najmnogoljudnijoj njemačkoj saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. I u mnogim drugim njemačkim saveznim pokrajinama bordeli smiju ponovno otvoriti vrata.
Za mnoge je ukidanje zabrane došlo prekasno. Mnogi bordeli, među njima i "Paša" u Kelnu, koji je slovio kao najveća ustanova takve vrste u Evropi, su zatvorili vrata.
Više od pitanja kako trenutno funkcioniše rad u ovoj branši, Stefani Kle i njene kolegice zanima kako bi to moglo izgledati u budućnosti s koronavirusom, maskama, pravilom razmaka...
- Već će nam nešto pasti na pamet, bit ćemo kreativni. Možda se vratimo metodama koje smo zaboravili ili potisnuli - kaže uz smiješak Kle ne precizirajući na šta konkretno misli.
Da će prostitucija opstati i da je ovu branšu nemoguće ukinuti, kako to traže neke humanitarne organizacije, smatra i Ane Rozenbah (Anne Rossenbach) iz socijalne službe kelnskog Caritasa.
Grad na Rajni se može pohvaliti naprednim projektima kada je u pitanju zbrinjavanje prostitutki i stvaranje boljih uvjeta za njihov rad. Za one koje žele napustiti „najstarije zanimanje na svijetu", grad nudi nekoliko programa.
- Mi ne smijemo one koje žele istupiti iz svog dosadašnjeg posla odmah strpati u neki socijalni program. Tu su razne sudbine, neke od njih su prekinule studij ili školovanje prije nekoliko godina i mi moramo gledati kako da iskoristimo ta iskustva - kaže Rozenbah.
Ona je 1999. radila na novom zakonu koji je legalizirao i regulirao prostituciju u Njemačkoj, zakon koji je poboljšao situaciju žena na terenu.
Danas se organizacije za zaštitu prostitutki bore s drugim problemima. Mnoge žene i djevojke dolaze iz novih EU zemalja poput Rumunije i Bugarske.
- Mi se moramo boriti protiv siromaštva u tim zemljama. A ovdje u Njemačkoj zdravstvenim uredima moramo pomoći kako ne bi bili samo uspješni u borbi protiv širenja koronavirusa nego i u zaštiti prostitutki - zaključuje Rozenbah.
