Stručnjaci za vakcine zabrinuli su se nakon što je Vladimir Putin u utorak objavio da je Rusija, bez dokaza iz sveobuhvatnih kliničkih ispitivanja, odobrila vakcinu protiv koronavirusa.

"Mislim da je to zaista zastrašujuće i rizično", rekao je Daniel Salmon, direktor Instituta za sigurnost vakcina na univerzitetu Johns Hopkins. Dr. Salmon i ostali stručnjaci kažu da je Rusija poduzela opasan korak preskakanjem takozvane faze 3 ispitivanja, koja može potvrditi da vakcina djeluje bolje od placeba i ne nanosi štetu ljudima koji ga dobiju, za The New York Times piše Carl Zimmer.

Za razliku od eksperimentalnih lijekova koji se daju bolesnima, vakcine su namijenjene za masovnu primjenu kod zdravih ljudi. Stoga moraju zadovoljiti visoke sigurnosne standarde. Ako stotine miliona ljudi dobiju vakcinu, čak i rijetka nuspojava može se pojaviti kod hiljada ljudi. Tokom prošlog stoljeća istraživači su razvili snažne načine za testiranje vakcina na sigurnost i učinkovitost. Neke od tih lekcija naučene su na teži način, nakon što je vakcina nekome bila naštetila. No vakcine su sada među najsigurnijim medicinskim proizvodima na svijetu upravo zahvaljujući intenzivnoj strogosti kliničkih ispitivanja koja prate njihovu sigurnost i učinkovitost.

Ispitivanje obično započinje prije nego što bilo koja osoba dobije novu vakcin, nastavlja Zimmer, tako što ga istraživači ubrizgaju u miševe ili majmune kako bi vidjeli reakciju. Ako studija na životinjama prođe dobro, istraživači potom pronalaze nekoliko desetaka dobrovoljaca za fazu 1 ispitivanja, u kojoj dobrovoljci dobivaju eksperimentalnu vakcinu. 

"Bez obzira na obećavajuće prve rezultate, faza 3 ispitivanja može biti neuspješna"

Ljekari obično ove dobrovoljce drže pod nadzorom kako bi bili sigurni da nemaju trenutačne negativne reakcije i da vide stvaraju li se protutijela na patogen. Nije rijetkost da ljudi osjećaju bolove u mišićima ili čak blagu temperaturu, ali takvi blagi simptomi obično ne traju dugo. Ako faza 1 ne izazove ozbiljne sigurnosne probleme, onda istraživači obično nastavljaju s fazom 2 ispitivanja, u kojoj vakcine daju stotinama ljudi i obavljaju detaljnije opservacije.

Prva klinička ispitivanja vakcina protiv koronavirusa počela su u martu i trenutačno ih se provodi 29, a uskoro će ih biti i više. Kompanije kao što su AstraZeneca, Moderna, Novavax i Pfizer optimistične su, prema prvim rezultatima. Dosad su zapaženi samo blagi ili umjereni simptomi i nije bilo težih nuspojava. Dobrovoljci su razvili protutijela na koronavirus, a u nekim slučajevima čak i više nego što ih proizvode ljudi koji su se oporavili od infekcije, ističe Zimmer.

Međutim, bez obzira na obećavajuće prve rezultate, faza 3 ispitivanja može biti neuspješna. Termin ruske objave ukazuje kako je "malo vjerojatno da postoji dovoljno podataka o učinkovitosti proizvoda", rekla je Natalie Dean, biostatističarka i stručnjakinja za infektivne bolesti Univerziteta Florida, koja je upozorila na žurbu u procesu odobrenja vakcine. Dr. Dean napominje da su čak i vakcine koje su imale obećavajuće rezultate u prvim ispitivanjima na ljudima propala u kasnijim fazama.

U velikom i nasumičnom kontrolnom ispitivanju istraživači daju vakcinu ili placebo desetinama hiljada ljudi i čekaju da se u stvarnom svijetu susretnu s virusom.

"Onda čekate i pratite hoće li se razboljeti ili neće. Hoće li umrijeti ili neće", kaže dr. Steven Black, stručnjak za vakcine u Task Force for Global Healthu. Ako je vakcina učinkovita, razboljet će se manje cijepljenih dobrovoljaca od onih koji su primili placebo.

Ruski istraživači još nisu ni započeli ovaj ključni test

U junu je Istraživački institut za epidemiologiju i mikrobiologiju pri ministarstvu zdravlja Ruske Federacije registrirao kombiniranu fazu 1 i 2 ispitivanja na cjepivu nazvanom Gam-COVID-Vac Lyo. Istraživači su planirali testirati vakcinu na 38 dobrovoljaca. Rekli su da je vakcina bazirana na adenovirusu, bezopasnom virusu prehlade koji nosi gen koronavirusa, slično onome što u svojim vakcinama koriste AstraZeneca i Johnson&Johnson. Tehnologija je relativno nova, a prvo adenovirusna vakcina za bilo koju bolest odobrena je u junu za ebolu. 

Od tada su ruski funkcioneri tvrdili da će brzo doći do proizvodnje vakcina. Objava ruskog predsjednika Putina u utorak to je i službeno potvrdila. Ipak, Institut nikad nije objavio podatke iz faza 1 i 2 ispitivanja. Tokom Putinove objave ruski ministar zdravlja Mihail Muraško rekao je da su "svi dobrovoljci razvili visoku koncentraciju protutijela na covid-19; istovremeno, nijedan od njih nije imao ozbiljnih komplikacija s imunizacijom". Takve rezultate može se očekivati od faze 1, ali to nam ne govori djeluje li vakcina zaista, ističe Zimmer.

"Ovo nadmašuje glupost. Putin nema vakcinu, radi se samo o političkoj izjavi", rekao je John Moore, virolog s Cornell Medical Collegea u New Yorku.

U utorak je ruski institut otvorio web stranicu koja tvrdi da sljedećeg dana započinje faza 3 ispitivanja na 2000 ljudi iz Rusije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije, Brazila i Meksika. Sva ostala ispitivanja vakcine protiv koronavirusa koja su trenutačno u fazi 3 imaju deset puta više sudionika, otprilike 30.000 dobrovoljaca u svakoj.

Dr. Nicole Lurie, bivša pomoćnika tajnika za spremnost u američkom ministarstvu zdravlja i sadašnja savjetnica Koalicije za inovacije u spremnosti na epidemije, kaže da je pouka koju bi američka vlada trebala izvući iz Putinove objave jasna: "To je baš situacija koju Amerikanci očekuju da će američka vlada izbjeći."

Osim utvrđivanja štiti li vakcina zaista ljude, faza 3 ispitivanja može otkriti i neuobičajene nuspojave koje se možda nisu pokazale kod relativno malog broja dobrovoljaca u ranijim fazama. Samo zato što se netko razboli i umre nakon vakcine, nastavlja Zimmer, ne mora nužno značiti da je vakcine krivac. Uspoređujući velike skupine ljudi koji su dobili virus i placebo, istraživači mogu identificirati neobične skupine slučajeva među vakcinisanim pojedincima.

Tokom tog procesa proizvođači vakcina dijele ove rezultate s vladinim regulatornim tijelima i naučnim časopisima u kojima ih analiziraju njihovi kolege. Vanjski stručnjaci potom procjenjuju podatke iz faze 3 i daju svoje preporuke Agenciji za hranu i lijekove, koja zatim odlučuje hoće li vakcinu odobriti za široku primjenu.

"Nije dovoljno reći da imamo sjajan proizvod"

"Nije dovoljno reći da imamo sjajan proizvod. Prije upotrebe, drugi ljudi moraju zaista proučiti podatke i biti uvjereni da koristi nadmašuju rizike", rekao je dr. Salmon za The New York Times.

Čak i nakon što vakcina bude odobrena, istraživači je i dalje prate kako bi bili uvjereni da je sigurna. Dok milioni ljudi dobijaju vakcine, s vremenom se mogu pojaviti čak i rijetke nuspojave. Također je moguće da se neke grupe ljudi, poput djece ili starijih, suoče s rizicima od vakcina koji nisu bili vidljivi u fazi 3 ispitivanja. Regulatorna tijela tada mogu prilagoditi vakcine, primjerice promijeniti dozu, kako bi bilo sigurnije.

U julu je ekipa istraživača sa Univerziteta u Tel Avivu analizirala licencirana vakcine u SAD-u u prošlih 20 godina i zaključila kako su "sigurna i nije bilo važnih sigurnosnih problema nakon odobrenja". Zaštitne mjere usporavaju razvoj vakcina. Posljednjih godina nove epidemije kao što su ebola, SARS i ptičja gripa potaknule su proizvođače vakcina da ubrzaju procese bez narušavanja sigurnosti. Usred pandemije covida-19, takve ideje sada provode u praksi.

Jedan od načina za sigurno ubrzavanje ispitivanja je da se regulatorna tijela unaprijed pripreme za analizu svake serije podataka, što može skratiti razdoblje između faza ispitivanja. Proizvođači vakcina već su regulatorima pokazali da sigurne vakcine protiv koronavirusa mogu napraviti u industrijskim razmjerima.

No istraživači još uvijek pokušavaju otkriti kako SARS-CoV-2, virus koji uzrokuje covid-19, čini ljude bolesnima i izbjegava imunološki sistem. Proizvođači vakcina testiraju gotovo svaku moguću tehnologiju za vakcinu protiv covida-19. Neke su eksperimentalne vakcine bazirane na starim rješenjima, ali druga nikad nisu odobrena za korištenje na ljudima za bilo koju bolest, piše Zimmer.

Dr. Black i njegovi kolege sarađivali su s CEPI-jem, neprofitnom organizacijom koja ubrzava razvoj vakcian, na novim sigurnosnim postupcima za neke vakcine protiv covida-19, među ostalima za vakcine koje razvijaju AstraZeneca, CureVac i Novavax.

Istraživači su došli do potencijalnih medicinskih komplikacija na koje bi ispitivanja vakcina trebala posebno obratiti pažnju. Bavili su se mogućnošću da zbog vakcina ljudi zapravo budu skloniji težem obliku covida-19. Srećom, dosadašnja istraživanja ne pokazuju da se to događa. CEPI koordinira razmjenu podataka između proizvođača vakcina. Objedinjavanjem sigurnosnih podataka iz različitih izvora, smatra dr. Black, CEPI će moći detektirati rijetke nuspojave koje se inače možda ne bi ni smatrale mogućim rizikom.