Australka Jaraka Bejls (Yarraka Bayles) iz prve ruke je iskusila grozne posljedice vršnjačkog nasilja nad vlastitim djetetom, koje u školi proživljava njen devetogodišnji sin Kvaden (Quaden).
Dječak je rođen s dijagnozom Achondroplasia dwarfizam, poremećajem rasta kostiju, zbog čega on ima normalnu veličinu torza, a znatno kraće udove.
Koliko vršnjačko nasilje utječe na dječaka, majka je otkrila u videu koji je snimila nakon što ga je uzela iz škole, želeći upozoriti sve što žrtve vršnjačkog nasilja i njihovi roditelji proživljavaju te da je nužno pozabaviti se tom temom puno više nego dosad.
U srijedu je objavila video, koji pregledan više od 18 miliona puta. Dječak i porodica dobili su veliku podršku javnosti, uključujućih onu australskih sportista te drugih slavnih ličnosti.
Ruganje, isključivanje iz društva i krađa djetetovih stvari - samo su neki od oblika nasilja s kojima se djeca susreću u školi.
Tri četvrtine djece barem je jednom u životu doživjelo vršnjačko nasilje. Takvo ponašanje može rezultirati emocionalnim tegobama i problemima u ponašanju. Kao posljedica mogu se javiti i agresija, usamljenost i depresija.
Djeca koja maltretiraju druge najčešće to rade da bi bila popularna, jer traže pažnju ili zato da bi sebe učinila važnijima nego što jesu. Maltretiranjem slabijih od sebe oni postaju moćniji i važniji.
Njihove su žrtve najčešće djeca koja su drugačija od njih, i to obično fizički slabija, mlađa te djeca koja se ne znaju izboriti za sebe i ona djeca koja se lako uzrujaju.
Prema podacima UNICEF-a, polovina učenika dobi od 13 do 15 godina širom svijeta (otprilike 150 miliona) ima iskustvo s vršnjačkim nasiljem u i oko škole.
- Obrazovanje je ključ za izgradnju miroljubivih društava, a, ipak, za milione djece širom svijeta sama škola nije sigurna - kaže direktorica UNICEF-a Henrijeta For (Henrietta Fore).
- Svaki dan učenici se susreću s brojnim opasnostima, uključujući borbe, pritisak da se pridruže bandi, zlostavljanja – i lično i online - nasilno discipliniranje, seksualno uznemiravanje i oružano nasilje. Kratkoročno, to utječe na njihovo učenje, a dugoročno - to može dovesti do depresije, anksioznosti pa čak i samoubistva. Nasilje je nezaboravna lekcija koju nijedno dijete ne treba naučiti - dodala je ona.
Izvještaj prikazuje razne načine kojima se učenici suočavaju s nasiljem u učionici i oko nje. Prema najnovijim dostupnim podacima UNICEF-a:
- Globalno, svako drugo dijete starosti od 13 do 15 godina iskusi zlostavljanje, a otprilike isto ih učestvuje u fizičkim borbama.
- Troje od 10 studenata priznaje da se nasilnički ponaša prema vršnjacima.
- Gotovo 720 miliona djece školske dobi živi u zemljama gdje fizičko kažnjavanje u školi nije potpuno zabranjeno.
- Dok su djevojčice i dječaci podjednako izloženi riziku od nasilničkog ponašanja, djevojčice imaju veću vjerovatnoću da će postati žrtve psiholoških oblika nasilničkog ponašanja, a dječaci su više izloženi riziku od fizičkog nasilja i prijetnji.
Izvještaj navodi da nasilje koje uključuje oružje u školama, kao što su noževi i pištolji, i dalje rezultira smrtnim slučajevima. Također, UNICEF navodi da u svijetu, koji je sve više digitaliziran, zlostavljači šire nasilne, štetne i ponižavajuće sadržaje dodirom tastera.
