Odbor za vanjske poslove Evropske komisije izvršio je ispitivanje je Žozepa Borela (Josep Borrell), novog šefa evropske diplomatije, odnosno visokog predstavnika Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost. 

Koordinatori političkih grupa iz odbora sastat će se u roku od 24 sata kako bi procijenili učinak Žozepa Borela. Tokom uvodnog govora, Borel je naglasio svoju namjeru da se uključi u reforme na zapadnom Balkanu, podrži demokratiju i integritet Ukrajine, riješi izazove u južnom susjedstvu, razvije novu strategiju prema Africi, radi na političkim odnosima s Azijom, poboljša saradnju s Latinskom Amerikom i ponovno uspostaviti prekoatlantske odnose (SAD i EU). 

- Svijet se promijenio na gore. Postoji malo sporazuma, a više veta - rekao je. 

Zastupnici Europskog parlamenta pitali su ga kako namjerava postići konsenzus među zemljama članicama o odlukama vezanim za npr. Rusiju ili općenito vezanim za sigurnost i odbranu. 

- Trebamo zajedničku stratešku kulturu i empatiju da bismo razumjeli različita gledišta - odgovorio je. 

Zastupnici su pitali o ulozi koju bi Evropska unija mogla imati u stvaranju globalne sigurnosti kada se krše sporazumi o neširenju oružja. Također su postavili pitanje zaštite pomorskih interesa Evropske unije širom svijeta. Na pitanje o pregovorima Kosova i Srbije, Borel je odgovorio da pregovori traju predugo i da se Europa mora angažirati na pomoći Kosovu i Srbiji da se pomaknu sa mrtve tačke. Najavio je da bi njegova prva posjeta na poziciji visokog predstavnika / potpredsjednika bila Prištini. Zastupnici su također upitali kako namjerava postići više stratešku i koherentnu uniju, kako je najavio. Borel je rekao da Evropska unija ima alate za vanjsku politiku, poput snažne zajedničke trgovinske politike ili diplomatske moći. 

- Evropska unija mora naučiti koristiti jezik moći - naglasio je. 

Na kraju rasprave, predsjedavajući odbora Dejvid Mekalister (David McAllister) održao je konferenciju za medije ispred dvorane za sastanke. Na temelju preporuka odbora, Konferencija predsjednika odlučit će 17. oktobra da li je Parlament dobio dovoljno informacija da proglasi raspravni postupak zaključenim. Ako bude, na plenarnom će se zasjedanju u Strasbourgu glasovati o tome hoće li se Komisija izabrati kao cjelina.