Koliko je u Njemačkoj džamija ili koliko je muslimanskih vjerskih zajednica, to u Njemačkoj niko pouzdano ne zna.
Zato je lako tvrditi da ih je navodno "previše" ili da ih "nastaje sve više". Od izbijanja prijepora oko džamije u Kelnu islamske bogomolje su ponovo u središtu pozornosti javne rasprave. Jer, mnogi s tom reprezentativnom džamijom u Kelnu povezuju demonstraciju moći turske države. Naime, džamijom upravlja turska organizacija Ditib, koja je pod izravnim utjecajem turske državne ustanove za vjeru.
O broju džamija, molitvenih prostora ili islamskih vjerskih udruga u Njemačkoj postoje samo procjene. Za to ima jednostavan pravni razlog, objašnjava stručnjak za religije Mihael Blume. "Po njemačkom ustavu ne postoji obveza registracije vjerskih zajednica. To znači, tako dugo dok neka vjerska zajednica ili vjerski savez ne stekne status korporacije javnog prava, nju se uopće ne vodi u statistici."
Tako niko ne zna ni koliko je budističkih hramova u Njemačkoj, naglašava Blume. Džamije se u njemačkoj registriraju po zakonu o udrugama. Njima je prepušteno hoće li se priključiti nekom većem savezu ili će biti samostalne.
Za razliku od njih, o katoličkoj ili evangeličkoj crkvi kao i židovskoj vjerskoj zajednici statističke podatke vodi Savezni statistički ured.
Ipak, i u Njemačkoj postoje neke brojke o broju džamija. Središnje vijeće muslimana u Njemačkoj (ZMD) početkom oktobra je saopćilo da u Njemačkoj ima oko 2.500 džamija. Mnoge se nalaze u stražnjim dvorištima zgrada, oko 900 ih je izvana prepoznatljivo. U islamu je moguće da nekolicina pobožnih vjernika jednostavno uspostavi molitveni prostor ili kao u Berlinu gdje je jedna feministička pravnica osnovala "liberalnu džamiju".
Do maja ove godine Znanstvena služba Bundestaga se bavila "financiranjem džamija i islamskih vjerskih zajednica". I ona se suočila s problemom tačnog broja džamija. "Procjene govore da ima između 2.600 i 2.700 muslimanskih bogomolja različito opremljenih", kažu u Bundestagu.
Ipak, stručnjaci Bundestaga imaju nešto preciznije procjene. One govore o "najmanje 2.350 do 2.750 džamija ili islamskih vjerskih udruga". Ukupni broj muslimana u Njemačkoj procjenjuju na 4,4 do 4,7 miliona, a oni pripadaju različitim smjerovima islama, različitih su nacionalnosti i političkih opredjeljenja. Samo 15 do 30 posto muslimana je organizirano u vjerskim i džamijskim udrugama.
Reprezentativne zgrade i inozemstvo
Malobrojne reprezentativne džamije većinom su financirane iz inozemstva. To se odnosi prije svega na Tursku (udruga Ditib predstavlja prema vlastitim navodima više od 960 formalno samostalnih udruga) i na Saudijsku Arabiju. "Veliki problem islamskih zajednica je to što one nemaju dovoljno novca", kaže Blume, objašnjavajući to činjenicom da se samo mali broj muslimana smatra članovima džamijskih zajednica. Za gradnju male džamije možda bi se moglo još skupiti dovoljno milodara. Ali, s plaćanjem hodža ili osoba za rad s mladima je puno teže. "Zato je turska država tako utjecajna", zaključuje Blume. Turska država, naime, plaća hodže.
Blume je prije godinu dana objavio knjigu pod naslovom "Islam u krizi". On problematičnim smatra i to što se ne zna točno ni koliko je muslimana u Njemačkoj. "Mi znamo otprilike koliko je osoba koje potječu iz zemalja u kojima je islam dominantna religija. Sve više je onih koji ne žele imati nikakve veze s religijom. Drugi opet kažu, ja jesam musliman, ali ne pripadam nikakvoj zajednici ili udruzi. Samo mali broj se uključuje u udruge koje osnivaju džamije", kaže Blume i dodaje da bi država trebala angažirati znanstvenike da se pozabave tom tematikom.
