Ministri vanjskih poslova zemalja članica Evropske unije u čertvrtak su izrazili neslaganje s prijedlogom izvršnog tijela ovog bloka za širenje na zapadni Balkan, regiju koja još nosi ožiljke etničkih ratova vođenih u 1990-im i s teškom reputacijom bezakonja.

Na sastanku u bugarskoj prijestonici Sofiji, ministri EU prvi put su raspravljali o planu Evropske komisije u kojem se određuje 2025. godina kao ciljna za priključenje Srbije i Crne Gore bloku.

Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijarto (Szijjarto) izjavio je da je "veoma razočaran" ciljnom godinom, rekavši da bi prve dvije zemlje zapadnog Balkana trebale biti primljene već u 2022.

- Mislim da je 2025. veoma daleko i da one zaslužuju bržu integraciju - izjavio je novinarima šef mađarske diplomatije, naglašavajući da će ulazak u EU pomoći u ublažavanju napetosti između susjeda u regiji koji su na ulaznim vratima bloka.

Njemačka, vodeća sila EU, pokazala je, međutim, nespremnost na takav vremenski okvir, ukazujući na manjkavosti u vladavini zakona u novijim državama članicama - od Rumunije i Bugarske do Poljske i Mađarske.

- Upravo sam došao iz Srbije, a situacija na Kosovu je veoma složena. Govorit ćemo otvoreno o tome danas - izjavio je njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabrijel (Gabriel).

Odbijanje Srbije da prizna nezavisnost svoje bivše pokrajine Kosova, što podržava većina, iako ne sve članice EU, samo je primjer regionalnih sporova koji prijete evropskim integracijama zapadnog Balkana.

Šefovi diplomatija EU tvrde da bi korupcija i moćne kriminalne bande koje krijumčare oružje, drogu i migrante preko evropskih granica trebali biti na vrhu dugačke liste problema koje mora riješiti šest zemalja zapadnog Balkana koje se nadaju članstvu u EU, prije nego što im se ikada omogući pristup bloku.

Poljska, Italija i Austrija su među ostalim članicama EU koje se zalažu za intenziviranje napora na otvaranju bloka prema regiji zapadnog Balkana, u kojoj je primjetan rastući uticaj Rusije i Kine.

- Ko će biti prvi u Beogradu - Kina ili EU? To je nešto na čemu ćemo morati da djelujemo, jer to je naš prvi susjed - izjavila je novinarima austrijska ministrica vanjskih poslova Karin Knajsl (Kneissl).

Bugarski premijer Bojko Borisov izjavio je da će biti domaćin šefovima država balkanskih zemalja na njihovim razgovorima 1. marta sa šefom Evropske komisije Žan-Klod  Junkerom (Jean-Claude Juncker) o izgradnji novih autoputeva i željezničkih pruga kako bi se poboljšale veze s EU.

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je, međutim, da vjeruje da i 2025. godina "nije realna" kao ciljni datum, rekavši da državama zapadnog Balkana treba više vremena da riješe svoje sporove i ispune uslove za prijem u EU.

Šef francuske diplomatije Žan - Iv Le Drian (Jean-Yves Le Drian) također je izrazio oprez.

- Jasno je da postoje uslovi i ti uslovi zahtijevaju mnogo toga - kazao je on.