Preliminarni rezultati referenduma u Kataloniji kažu kako 90 posto osoba koje su glasale žele nezavisnost.

Kako je objavila vlada Katalonije na svom Twitter profilu, od 2.262,424 listića koje španska vlada nije zaplijenila, njih 2.020.144 bilo je za nezavisnost. Protiv je bilo 176.566 glasova, dok je 45.586 listića bilo prazno.

Nevažećih je bilo 20.129 listića.

Ovim brojkama prethodio je ulični rat između španske policije i brojnih Katalonaca koji su željeli pristupiti referendumu.

Katalonija se nalazi na sjeveroistoku Španije, s oko 7,5 miliona stanovnika, i jedna je od najbogatijih pokrajina monarhije.

Jučerašnja eskalacija sukoba između Madrida i Katalonije nije prva demonstracija težnje za nezavisnošću.

Naziv Katalonija datira iz 12. stoljeća. Njom je vladalo kraljevstvo Aragon, kada je integrirana u Španiju u 15. stoljeću.

Uživala je samoupravu koja je uključivala i upotrebu vlastitog jezika, no izgubila je 11. septembra 1714. kada je nakon 14 mjeseci opsade, Barcelona pala u ruke španske vojske i taj dan slavi kao nacionalni praznik.

U doba nacionalnih pokreta u Evropi u 19. stoljeću, svijest o vlastitoj kulturi i katalonskom jeziku ojačala je i u Kataloniji koja je 1931. u doba republike dobila širu autonomiju te je obnovljen "Generalitat de Catalunya".

U Španskom građanskom ratu Katalonija je bila uporište otpora generalu Francisku Franku (Francisco Franco), a upravo pod njegovom diktaturom (od 1939. do 1975.) izgubila je autonomiju i ponovo je stekla, kada je uvedena demokratija u Španiju. Tada je i katalonski jezik dobio status drugog službenog jezika.

- Želite li da Katalonija bude nezavisna država u obliku republike? - glasilo je pitanje na koje je jučer bilo pozvano odgovoriti 5,3 miliona Katalonaca, a dovelo je do najveće ustavne krize u španskoj 42-godišnjoj demokratskoj historiji jer katalonske vlasti nisu odustale od referenduma uprkos zabrani španskog ustavnog suda i prijetnjama policijskom represijom.

Oko 2,3 miliona, od 5,3 miliona ljudi koliko ih je na to imalo pravo, odazvalo se savjetodavnom referendumu o nezavisnost 2014., također proglašenom nezakonitim, i više od 1,8 miliona glasalo je "za".

Napetosti između Madrida i Barcelone eskalirale su nakon što je katalonski parlament 6. septembra izglasao zakon o referendumu.

Zakon je prošao tankom većinom, a dva dana kasnije nevažećim ga je proglasio španski ustavni sud i time policiji i vladi dao zakonski temelj da zaustave referendum.

Ne obazirući se na prijetnje sankcijama, globama, premetačinama i ispitivanjima, pobornici otcjepljenja održali su referendum o samoodređenju.

Španska vlada Marijana Rahoja (Mariano Rajoy) ne priznaje katalonsku odluku o raspisivanju referenduma i naumila je pod svaku cijenu spriječiti njegovo održavanje: slanjem hiljada španskih policajaca u Kataloniju (koja ima svoju autonomnu policiju), uhapsila je 14 visokih katalonskih dužnosnika, uključujući potpredsjednika regionalne vlade Josefa Mariju Jovea (Josep Maria) zbog korištenja budžetskih sredstava za održavanje referenduma (zbog toga njima, ali i samom katalonskom predsjedniku Karlesu Pučdemonu prijeti zatvor), zaplijenila nekih 10 miliona glasačkih listića i više od milion promotivnih letaka o referendumu, blokirala 140 web-stranica kojima katalonske vlasti informiraju glasače o referendumu, naredila "Googleu" da izbriše aplikaciju "On-Votar-1-Oct" koja se koristila za istu svrhu, blokirala sredstva iz centralnog budžeta za održavanje referenduma, pa čak blokirala i 1300 škola predviđenih za glasanje.

Ali otpor nije stao tu: kolone traktora, tzv. "Tractoradas", ušle su u Barcelonu i druge gradove u Kataloniji s ciljem da blokiraju pristup policije glasačkim mjestima, a u najmanje 163 škole, u kojima se planiralo glasati, kampirale su porodice učenika kako ih policija ne bi mogla zatvoriti.

Katalonska policija dobila je nalog da isprazni sve zgrade do nedjelje ujutro. Te naredbe su odbili, a Nacionalni policijski sindikat protiv njih stoga pokreće postupak pred sudom.

Španska policija je tokom sedmice poslana u Kataloniju kako bi zaustavila referendum, a iako nisu uspjeli zastrašiti Katalonce da od njega odustanu, jučer su ih silom pokušali spriječiti da glasaju.

Jučer rano ujutru pokušavali su odnijeti ljude koji su stajali pred ulazima na glasačkim mjestima. Policija je tukla stare, mlade, muškarce, žene, vatrogasce i katalonske policajce.

Sjekirama su razbili prozor u jednom sportskom centru u kojem je trebao glasati katalonski predsjednik.

Ispalili su gumene metke na demonstrante, a kako su javili lokalni mediji, jedna osoba je teže povrijeđena u sukobu s policijom.

Rezultat sukoba između španske policije i brojnih Katalonaca je 844 povrijeđenih, među kojima i 12 policajaca.

Katalonski mediji objavili su video svojih vatrogasaca koji su stali između Katalonaca i španske policije kako bi ih zaštitili.

Nedugo zatim pojavili su se i snimci španske policije koja tuče vatrogasce.

"Sramota Evrope", napisao je CNN u svom osvrtu na španske policijske akcije.

Špansko ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je da je policija zatvorila 92 ilegalna birališta te zbog napada na službenike i građanske neposlušnosti uhapsila troje ljudi, uključujući jednu djevojčicu.

Kako se približavao kraj glasanja, na pojedinim biračkim mjestima birališta su zatvorena prije vremena te su glasačke kutije odnesene prije nego bi španska policija uspjela doći po njih.

Glasnogovornik katalonske vlade kazao je da će španska vlada odgovarati pred međunarodnim tijelima zbog nasilja.

- Španska država vrlo se kompromitirala i završit će na međunarodnim sudovima - kazao je Turul na konferenciji za novinare.

Tokom cijelog dana iz Evropske unije su stizali pozivi da se prekine s nasiljem koje nije rješenje.

Kako prenosi "Die Welt", njemačka kancelarka Angela Merkel zatražila je očitovanje od španskog premijera koji će morati pojasniti nasilje na ulicama katalonskih gradova, dok će se o današnjim događanjima očitovati i Evropska komisija.

Tokom noći javnosti se obratio katalonski predsjednik Karles Pučdemon koji je poručio kako su Katalonci zaslužili nezavisnost u obliku republike.

Oko 5,3 miliona ljudi imalo je pravo glasa na ovom historijskom referendumu, koji će ostati zapamćen po policijskom nasilju protiv građana Katalonije.

Sam rezultat referenduma ne iznenađuje jer se pretpostavljalo da će na njega izaći isključivo pobornici nezavisnosti, a da će protivnici katalonske nezavisnosti, zbog činjenice što je referendum nelegalan, ostati kod kuće.

Rezultati su objavljeni i tek sada možemo očekivati svašta. Pravi problemi za Španiju i Kataloniju možda tek dolaze.