Državljanka Rumunije Irina P. (33), pilot aviona koji se prije tri mjeseca srušio na Kozari, bila je pod stalnim stresom i psihičkim pritiskom od mogućeg ponavljanja neugodnih situacija u letenju koje je ranije doživljavala, a jednom prilikom je zbog turbulencije čak počela i da vrišti.
To je u razgovoru sa njenim poznanicima utvrdila Komisija za sprovođenje istrage uzroka avionske nesreće koja se dogodila 10. decembra 2020. Komisija je utvrdila da je ona imala važeću letačku dozvolu i odgovarajuću sposobnost, pišu „Nezavisne“.
- Bila je nedovoljno obučena za eksploataciju uređaja aviona P28, što pokazuje nađeno stanje na ostacima NAV/COM opreme aviona. Većina postavki na pronađenim instrumentima i uređajima bila je pogrešna - ističe se u izvještaju.
U izvještaju se dodaje da je na nesreću uticala i nedovoljna obučenost i iskustvo pilota za let iznad planinskog zemljišta i u uslovima nagle promjene vremena. Naglašava se da se pilot nije pridržavao procedure u slučaju pogoršanja meteorološke situacije, nije donio odluku da prekine let i sleti na najbliži povoljan aerodrom.
- Nesreća se vjerovatno mogla izbjeći da je posada preduzela postupak slijetanja na alternativni aerodrom, odnosno da je donijela odluku za povratak na aerodrom polijetanja prije pogoršanja meteorološke situacije - ističe se u izvještaju o avionskoj nesreći u kojoj je, pored Irine P., poginuo i Beograđanin Igor Ivanović (34), koji je bio operater na operaciji vakcinisanja lisica iz vazduha.
Naglašava se da je psihičko stanje pilota izazvano stresom, psihičkim pritiskom i strahom, koje je doživjela u prethodnim letovima, znatno uticalo na umanjenje sposobnosti za let, posebno u složenim meteorološkim uslovima.
- Svoje psihičko stanje pa i strah od letenja u složenijim meteorološkim uslovima nije povjerila rukovodiocu obuke „STS avijacija“, niti je napisala bilo koju vrstu sigurnosnog izvještaja (Safety Report) - navodi se u izvještaju Komisije.
Komisija, kako se dodaje, raspolaže izjavama osobe koja je bila svjedok pri ranijim paničnim događanjima u letu, kao i izjave osobe kojoj se Irina povjeravala i tražila pomoć u prevazilaženju situacija. Ističe se izjava jednog od svjedoka u ranijem letu.
- Pri kraju rute naišli smo na malo turbulencije koja nije bila tako strašna, ali poslije prvog udara ona je počela da vrišti. Kada sam se okrenuo da vidim kako ćemo sve to proći, vidio sam u sljedećem udaru, pored vriske, kako i zatvara oči i stavlja ruku preko lica da je nešto ne udari - rekao je taj svjedok.
Citiran je i dio izjave prijatelja kojem se Irina povjerila i tražila stručnu pomoć. Rekla mu je da je imala let pri kojem vremenski uslovi nisu bili idealni.
- Letjela je u oblake i izlazila iz njih i u jednom trenutku osoba koja je sjedila nazad ju je pozvala i odvratila joj pažnju sa upravljanja. Rekla mi je da je odvratila pogled na, kako joj se činilo, nekoliko sekundi, ali kada je vratila pogled vidjela je da instrumenti nisu u normali i tada je shvatila da je u neobičnom položaju i da je zapravo letjelica počela sa obrušavanjem - rekao je taj prijatelj, a navodi se u izvještaju.
Uslijedila je prilično dramatična situacija.
- Rekla mi je da se borila sa letjelicom i morala je koristiti svu svoju snagu kako bi letjelicu izvukla iz obrušavanja... Bila je potresena i nakon toga joj je bilo uništeno samopouzdanje - rekao je on.
Dodao je da joj je pokušao podići samopouzdanje.
- Rekla mi je da se ne osjeća ugodno letjeti po takvom vremenu, ali su je njene muške kolege zadirkivale kad god bi spomenula vrijeme. Osjećala je veliki pritisak da leti bez obzira na vremenske uvjete - navodi se u izjavi prijatelja Rumunke.
Podsjećamo, avion koji je pao na Kozari kobnog dana je izbacivao veterinarske vakcine iz vazduha. U toku povratka na banjalučki aerodrom došlo je do pogoršanja vremena. U jednom momentu avion je izgubio kontakt sa kontrolom letenja. Veći broj pokušaja kontrolora letenja da uspostavi radiovezu sa posadom bio je bezuspješan. Avion je pao.
Na nesreću je, kako se ističe, između ostalog uticala i nedovoljna procjena meteorološke situacije kod donošenja odluke za letenje, ali i gubitak komunikacije između pilota i kontrole letenja. Avion je, usljed slabe vidljivosti, pri brzini većoj od 200 kilometara na sat udario u drvo, pao na tlo i zapalio se.
