Profesor ustavnog prava Nurko Pobrić napominje da presuda koja je danas izrečena pred Sudom BiH u predmetu "Milorad Dodik i drugi" nije pravosnažna, a teško se, kaže, može komentirati je li izrečena sankcija predsjedniku RS primjerena.
Objašnjava i da, kada se izriče sankcija u propisanom rasponu, vodi se računa i o otežavajućim, ali i o olakšavajućim okolnostima.
- Sud, naravno, obrazloži da li je izrečena kazna primjerena ili nije. Za to krivično djelo je propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina. Međutim, Sud je mogao izreći i uslovnu osudu ili izvršiti ublažavanje kazne, odnosno, izricanje novčane kazne. Ali, napominjem, ovo je prvostepena presuda na koju će se zasigurno obje strane žaliti - kaže profesor Pobrić.
Prigovor Dodikove odbrane
Naglašava da Sud u obrazloženju presude treba dobro obrazložiti prigovor Dodikove odbrane da Kristijan Šmit (Christian Schmidt) nije legalno imenovan za visokog predstavnika u BiH, kao i da legalno imenovani visoki predstavnici nisu ovlašteni djelovati kao zakonodavci, odnosno, donositi zakone umjesto Parlamentarne skupštine BiH.
Bonska ovlaštenja
Jer, kako kaže, Aneksom 10. Dejtonskog sporazuma regulisan je status, način imenovanja i ovlaštenja visokog predstavnika u BiH,kao i sve drugo što se vezuje Uz OHR, a ne uobičajeno, narodski rečeno, bonska ovlaštenja.
- Bonska ovlaštenja su politički akt, a ovo je pravni akt koji je potpisala i RS i obavezala se da će primjenjivati Aneks 10., kao i Federacija BiH i tada Republika BiH, pa čak i dvije susjedne države, tadašnja SR Jugoslavija i Republika Hrvatska. Ovaj dio, dakle, treba dobro obrazložiti, jer se to stalno prigovaralo tokom postupka, a sve drugo je manje-više jasno - naglašava profesor Pobrić.
