Gazi Husrev-begova medresa, najstarija odgojno-obrazovna ustanova u Bosni i Hercegovini, stoljećima doprinosi obrazovnom, kulturnom i civilizacijskom profiliranju Bošnjaka muslimana.
Osnovana 26. redžeba 943. po Hidžri (8. januara 1537.) vakufnamom Gazi Husrev-bega, najznamenitijeg osmanskog namjesnika i dobrotvora Bosne, predstavlja jednu od rijetkih škola u svijetu koja neprekidno radi skoro pola milenijuma.
Uvakufljena je za "učenike i ljude koji teže za znanošću i usavršavanjem" i u kojoj se "izučavaju racionalne i tradicionalne znanosti".
U medresi koju vakif želi sagraditi obrazuje se učen, izvrstan, uzorit i razborit čovjek "koji usmenom i pisanom riječju raskriva zastore sa istine, spaja grane i korijene znanosti, vlada racionalnim i tradicionalnim", navodi se u osnivačkom dokumentu vakifa Gazi Hurev-bega.
Vodeći se tim načelima, medresa je iznjedrila znamenite alime, književnike, naučnike, prosvjetitelje i reformatore.
Sadašnji reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, bivši reis Mustafa ef. Cerić te nekadašnji naibu-reis Ismet ef. Spahić svršenici su Kuršumlije, kako još nazivaju medresu zbog olovnih kupola koje prekrivaju njenu zgradu.
Tu su i akademici Esad Duraković i Rešid Hafizović, književnik Hadžem Hajdarević, kao i političari Haris Silajdžić i Safet Softić i brojni drugi.
- Medresa na svoj način daje značajan doprinos civilizacijskom i ukupnom profiliranju Bošnjaka kao zajednice i kao naroda - kaže Dževad Pleh, direktor Gazi Husrev-begove medrese.
Svečanom akademijom u srijedu ova odgojno-obrazovna ustanova će obilježiti 488 godina rada.
