Ćamila Imamović još čeka, kako priča, na procjenu komisije o tome smije li sanirati svoju kuću u Donjoj Jablanici.
- Ja mislim da mogu, ali ne smijem, jer mi prijeti opasnost od odrona iznad kuće. Dok država ne završi svoj posao, ja sam prisiljena čekati - kaže Imamović, koja je sa svojom porodicom smještena u sestrinoj kući u Bijelom Polju kod Mostara.
Ipak, u ovom naselju bruje građevinske mašine. Najlu Begović smo zatekli ispred njene kuće dok su joj radnici obnavljali priključak na vodovodnu mrežu. Njena porodica boravi u stanu koji su im ustupili prijatelji.
- Evo, neki blagi pomak, ako se tako može reći, ogleda se u tome da se uspostavlja kanalizaciona i vodovodna mreža, kako bismo imali osnovne uvjete za održavanje lične higijene dok radimo na raščišćavanju svojih domova - priča nam.
Njena kuća je potpuno neuvjetna za život, a ne krije razočarenje sporim odgovorom vlasti na ovu katastrofu.
- Zaista razumijem da se sve radi po nekim projektima i da se silna sredstva koja su donirana ne mogu preko noći stvoriti, da će trebati i vremena i strpljenja. Ali, znate šta je najgore? To što mislim da će povratak u ovo naselje biti na vlastitu odgovornost. Imamo taj preliminarni izvještaj o geološkim istraživanjima, ali gdje je konačni? I, ko će, uopće, smjeti staviti od nadležnih potpis na to - pita se ona.
