Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković učestvuje 17. i 18. oktobra na Konferenciji o protuminskom djelovanju u Ukrajini koja se održava u Lozani, Švicarska Konfederacija.
U okviru prvog dana Konferencije ministar Konaković je, uz obraćanje, moderirao panel pod nazivom “Važnost partnerstva i razmjene znanja i iskustava”. Panel je bio fokusiran na partnerstva koja nadilaze tradicionalne odnose donatora i korisnika humanitarnog protuminskog djelovanja s ciljem istraživanja kako protuminsko djelovanje integrirati u šire napore oporavka, s naglaskom na Ukrajinu, te značaju međunarodne saradnje u tom procesu.
U svom obraćanju ministar Konaković je istakao da je Bosna i Hercegovina, unatoč snažnim naporima proteklih decenija, još uvijek jedna od zemalja najzagađenijih minama ali i najteže pogođenih u regiji. Podsjetio je da je područje BiH bilo zasuto sa oko dva miliona nagaznih mina i drugog eksploziva.
Konaković je dodao da je uslijed minskih djelovanja hiljade ljudi ubijeno i ranjeno u našoj zemlji, što je predstavljalo veliku prepreku u procesu izgradnje mira, povratka izbjeglica, slobodi kretanja i poljoprivrednoj proizvodnji. Tačnije, od 1996. do danas, 1.781 osoba u Bosni i Hercegovini je stradala od nagaznih mina i drugih eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata, od toga je bilo 624 smrtnih slučajeva, među kojima je 251 dijete.
Kad je riječ o kontaminiranosti, naglasio je da i nakon tri decenije od završetka agresije Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini upozorava da je još oko 832 km2 zemljišta minski sumnjivo i potvrđeno opasno područje. Ministar je ocijenio da ključnu ulogu u našoj zemlji u identifikaciji i čišćenju mina te eksplozivnih ostataka iz rata (ERW) imaju međunarodna zajednica i organizacije, EU, NATO i OSCE.
Što se tiče međunarodnih obaveza, Bosna i Hercegovina je među državama koje aktivno rade na implementaciji Konvencije o zabrani upotrebe, skladištenja, proizvodnje i transfera protupješačkih mina i njihovog uništavanja, koju je potpisala 1999. godine, a ratificirala godinu kasnije.
Konaković je pozvao na poštivanje i provedbu postojećeg međunarodnog humanitarnog prava i izrazio zabrinutost zbog teških napada na škole i bolnice u Gazi, ubijanja djece i rata u Ukrajini.
Poručio je da ti napadi moraju prestati, a civili i djeca, koji su najranjiviji, moraju dobiti zaštitu kakvu zaslužuju naglasivši da će Bosna i Hercegovina nastaviti podržavati humanitarne akcije u Ukrajini, kao i u drugim pogođenim zemljama širom svijeta. Na kraju je zaključio da svi moramo braniti temeljna načela međunarodnog humanitarnog prava, načela razlikovanja, predostrožnosti i humanosti.
Na panelu su uz ministra Konakovića učestvovali podsekretar UN-a i zamjenik upravitelja Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP) Haoliang Xu, šef Službe za instrumente vanjske politike Evropske komisije Peter M. Wagner, zamjenik ministra unutrašnjih poslova Ukrajine Bohdan Drapiatyi, direktorica za humanitarna pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova Danske Birgitte Nygaard Markussen i generalni direktor Programa za mir i sigurnost Global Affairs Canada Mark Glauser.
Cilj konferencije, koju je organizirala Švicarska Konfederacija s Ukrajinom, je istaknuti ključnu važnost humanitarnog razminiranja kao dijela društvenog i privrednog oporavka Ukrajine.
Konferencija je okupila predstavnike vlada, međunarodnih organizacija, humanitarnog razminiranja, civilnog društva i akademske zajednice iz više od 60 zemalja. Predviđeno je da se na kraju Konferencije usvoji završni dokument pod nazivom “UMAC2024 Lausanne Call for Action”, saopćeno je iz MVPBiH.
