Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH mogla bi zatvoriti svoja vrata nakon skoro 80 godina postojanja, a preživjela je čak i agresiju. To je posljedica teške finansijske situacija u kojoj se nalazi ova, za Bosnu i Hercegovinu iznimno važna institucija.

25. august

Ukoliko im vlasti ne ponude rješenja, vrata Biblioteke bit će zatvorena 25. augusta, simbolično na dan kada je ratne 1992. zapaljeno više od dva miliona njenih knjiga, spisa i publikacija, u granatiranju Sarajevske vijećnice s položaja VRS-a.

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine (NUBBiH) izvorno je osnovana kao Narodna biblioteka – centralna zemaljska biblioteka Uredbom o Narodnoj biblioteci Federalne Bosne i Hercegovine, objavljenom u Službenom listu Federalne Bosne i Hercegovine, 31. oktobra daleke 1945. godine. Osnivanjem Univerziteta u Sarajevu, 1949., ukazale se potreba za organiziranjem takve institucije koja će imati funkciju univerzitetske biblioteke, a koja će ujedno biti i polazište za akademsko i stručno usavršavanje. Tako od 1951. godine Narodna biblioteka počinje obavljati funkciju i univerzitetske biblioteke, a u njenim prostorijama otvaraju se i prve čitaonice namijenjene naučno-nastavnim potrebama.

Zvanična registracija novog naziva Narodna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine obavljena je 1972., a od 1992. nosi današnji naziv.

Najveći dio njenih korisnika čine naučni radnici, profesori i studenti bosanskohercegovačkih univerziteta, ali i studenti i istraživači regionalnih i međunarodnih istraživačkih centara i obrazovnih ustanova. U oktobru 1995., u Službenom listu Republike Bosne i Hercegovine, br. 37/95, objavljen je Zakon o bibliotečkoj djelatnosti, koji čini osnovu profesionalnog djelovanja, te na osnovu kojeg Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine (NUBBiH) obavlja svoju djelatnost.

Najteže vrijeme

Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu i opsade Sarajeva, u noći sa 25. na 26. august 1992., pripadnici Vojske Republike Srpske granatirali su Vijećnicu u kojoj se tada nalazila biblioteka. Kao rezultat toga, mnogi njeni arhivski i bibliotečki fondovi su uništeni.

U ovom kulturocidu i uništenju objekta Vijećnice stradala je i velika količina bibliotečke građe, gotovo 2.000.000 bibliotečkih jedinica. Uprkos razaranju tokom opsade Sarajeva (1992. –1995.), sačuvan je najvažniji dio fonda Nacionalne i univerzitetske biblioteke – specijalne zbirke, 19.700 rukopisa i rariteta, koji svjedoče o multietničnosti, multikulturalnosti i multikonfesionalnosti Bosne i Hercegovine kroz stoljeća.

Arhiv historičara Hamdije Kapidžića nalazi se u posebnim zbirkama biblioteke.

Tokom perioda poslije rata Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine uspjela je obnoviti znatan dio fonda, ali do danas nije riješeno pitanje trajnog smještaja biblioteke. Ona je trenutno u krugu bivše kasarne "Maršal Tito", današnjeg Kampusa Univerziteta u Sarajevu.

Shvatajući važnost kontinuirane edukacije i promjena u društvu, ali i promjena modela organiziranja i pohranjivanja znanja, Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine 2000. osniva Centar za permanentno obrazovanje bibliotekara Bosne i Hercegovine kao jedan od 18 srodnih centara u jugoistočnoj Evropi.

Promjene u načinima i modelima organiziranja i poslovanja u bibliotečkoj djelatnosti koje je uzrokovao razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologija, uvjetovale su i procese moderniziranja bibliotečke djelatnosti. Tako su, osim formalne strukture Nacionalne i univerzitetske biblioteke (sektora i odjela), Centra za permanentno obrazovanje bibliotekara Bosne i Hercegovine, osnovani i drugi centri, odnosno odjeli i usluge: COBISS centar, Virtualna biblioteka Bosne i Hercegovine – VIBBiH, Centar za zaštitu, prezervaciju i restauraciju bibliotečke građe, CIP ured i drugi.

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovina zadužena je i da izrađuje CIP – katalogizaciju u publikaciji. Ujedno, u biblioteci djeluju nacionalne agencije za ISBN (International Standard Book Number), ISMN (International Standard Music Number) i ISSN (International Standard Serial Number).

Težak period

Osim osnovnih i složenih stručnih bibliotečkih poslova, biblioteka pruža druge profesionalne usluge i servise svojim korisnicima, digitalizira građu, organizira edukativne radionice, savjetovanja, predavanja, edukacije, izložbe i druge kulturno-informacijske aktivnosti.

U svojim digitalnim kolekcijama, posebno kolekcijama stare periodike i specijalnim zbirkama, Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine baštini, čuva i daje na korištenje bogato kulturno-umjetničko višestoljetno naslijeđe Bosne i Hercegovine, a neki od njenih eksponata (Zbirka salavata "Delail el-hajrat" iz 1823., "Die Großen Französischen Impressionisten"), nalazili su se u Kući evropske historije čije je sjedište u Briselu. „Die Großen Französischen Impressionisten – Veliki francuski impresionisti“ autora Frica Novotnog (Fritz), objavljena je 1952. u Beču. Riječ je o knjizi spašenoj iz vatrene stihije 1992. u Vijećnici, jer se vide ugljenisani tragovi. Trenutno se u Kući evropske historije nalazi publikacija „Das grosse Bruegel-Werk“ autora Gustava Glika (Glück), izdanje iz 1955. (štampano u Beču i Minhenu).

Ipak, i pored golemog historijskog značaja, NUB se posljednjih godina nalazi u situaciji koja joj jedva omogućava da ikako funkcionira. Skoro 30 godina nakon rata, vlasti još nisu preuzele osnivačka prava i obavezu da ih budžetski finansiraju, pa to rade uglavnom konkurirajući na javne pozive, koje svake godine raspisuju institucije na raznim nivoima vlasti.

Za rad Biblioteke na godišnjem nivou potrebno je blizu 1,35 miliona maraka (približno 600.000 eura), a jedini prihod u ovoj godini je bio 220.000 maraka (110.000 eura), koje je Biblioteka dobila od Kantona Sarajevo.

Sufinansiranje institucija

U Kantonu Sarajevo u maju je stupio na snagu zakon kojim su vlasti najavile preuzimanje obaveze sufinansiranja sedam institucija od značaja za BiH. Tada je najavljeno da će one iz budžeta Kantona Sarajevo dobiti novac za plaće i doprinose radnika i režijske troškove.

Prema tom zakonu, novac za sufinansiranje Nacionalne i univerzitetske biblioteke, kao i Zemaljskog muzeja BiH treba osigurati Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo. Preostalih pet institucija u nadležnosti je Ministarstva kulture i sporta KS. No, Biblioteka nije imala korist od ovog zakona, te je od Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS dobila isti iznos kao i prethodne godine, odnosno 220.000 maraka.