Dom i Senat američke savezne države Konetikat usvojio je jednoglasno prijedlog zakona kojim se 11. juli proglašava Danom sjećanja na genocid u Bosni i Hercegovini, što će postati zakon u Konektikatu nakon što guverner službeno stavi svoj potpis na njega.

Potvrdio je to u razgovoru za Fenu profesor filozofije i studija holokausta i genocida na Državnom univerzitetu Southern Connecticut David PEtigru (Pettigrew).

Priče preživjelih uzeli k srcu

- Kada je cjelokupni nacrt zakona predstavljen, i senatori i zastupnici izrazili su duboku zahvalnost preživjelima genocida u Srebrenici i drugih zločina koji su hrabro svjedočili u prilog usvajanju nacrta zakona. Senatori i zastupnici naglasili su da su priče preživjelih uzeli k srcu i naučili koliko je važno ne zaboraviti žrtve i osigurati da se zločini ne ponove - kazao je Pettigrew.

Glavni zagovarač prijedloga zakona, senator Saud Anvar (Anwar) također je podržao prijedlog zakona prije glasanja i posebno zahvalio svom stažisti, Bekiru Hodžiću, mladom studentu koji nosi ime po svom stricu koji je ubijen u maršu smrti u Srebrenici. Dodao je da je Konektikat prva država u Sjedinjenim Američkim Državama koja je usvojila takav zakon.

Još jedna liderka u bosansko-američkoj zajednici koji je podržala prijedlog zakona je Lejla Durić, koja je nedavno diplomirala pravo.

Profesor Petigru obratio se u zakonodavnom organu američke države Konektikat početkom marta iznoseći činjenice o počinjenom genocidu u srebreničkoj enklavi 1995. godine, tada zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija gdje je mučki ubijeno više od 8.000 ljudi.

"Nada da će istina dovesti do pravde"

U obraćanju zakonodavnom tijelu, Petigru je naglasio da je u svojim istraživanjima i aktivizmu za ljudska prava stalno bio inspiriran mladim bh. građanima koji su proživjeli ove zločine, ali su "nekako svoja srca držali otvorenim za nadu da će istina dovesti do pravde".

- Ovim prijedlogom zakona podržalo bi se ljudsko pravo na istinu i obilježavanje sjećanja na preživjele žrtve genocida u BiH i njihove potomke. Dva međunarodna suda su zločine počinjene u BiH proglasili genocidom i drugim ratnim zločinima - kazao je u obraćanju Petigru.

Podsjetio ih je da je, presudom za genocid prvom predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska Radovanu Karadžiću utvrđeno da je on bio dio udruženog zločinačkog pothvata koji je nastojao trajno ukloniti sve bosanske Muslimane s teritorija na koje su bosanski Srbi polagali pravo putem zločina koji su se dogodili u gradovima širom BiH kao što su Foča, Kalinovik, Prijedor i Višegrad.

- To su mjesta na kojima se i danas preživjele obeshrabruje ili zabranjuje da postave spomen obilježja žrtvama, ali gdje se veličaju osuđeni zločinci i negiraju zločini - kazao je profesor.

Naveo je da će ovaj prijedlog zakona pružiti ključnu podršku članovima bosansko-američke zajednice u Konektikatu dok "oni - i mi - obilježavamo genocid i sjećamo se svojih najmilijih".

Težina svakog života koji je oduzet

Istraživanja koja provodi Petigru dovela su ga mjesta gdje je svjedočio stratištima, bivšim koncentracionim logorima i ekshumacijama masovnih grobnica u BiH. Dok je svjedočio dolasku kamiona s posmrtnim ostacima žrtava iskopanih iz masovnih grobnica, Petigru kaže da je shvatio da ne može biti promatrač.

Pridružio se tužnoj povorci ljudi koji su na rukama do mjesta ukopa u Memorijalnom centru Srebrenica nosili tabute s posmrtnim ostacima žrtava, a kako sam kaže dok su ih nosili osjetili su težinu svakog života koji je oduzet i tugu svake porodice.

Ohrabrio je senatore da ne budu posmatrači i da odgovore na nadu u pravdu usvajanjem zakona kako bi se sjetili svake žrtve genocida u BiH, a oni su glasanjem za zakon odgovorili na nadu preživjelih da žrtve neće biti zaboravljene, da će istina dovesti do pravde i da će daljnji zločini biti spriječeni.

Nakon što je 11. juli proglašen Danom sjećanja na genocid u BiH, Petigru pojašnjava da bi se sada o njemu trebalo učiti u obrazovnom sistemu i biti dio nastavnog plana i programa društvenih nauka javnih škola u Konektikatu.