Harmonizacija kvalitete visokog obrazovanja na svim univerzitetima u Bosni i Hercegovini mora biti apsolutni prioritet - smatra ministar nauke i obrazovanja Republike Hrvatske Radovan Fuchs.

Dodaje kako je Evropa stvorila jedinstven evropski istraživački prostor te kako stvara jedinstven obrazovni prostor i ide ka udruživanju evropskih univerziteta, zbog čega rascjepkanost nije dobra.

Visoko obrazovanje

- Nitko ne želi propitkivati gdje je neki doktor završio medicinu, na kojem fakultetu ili univerzitetu. Svi moraju biti jednake kvalitete. Isto vrijedi i za inžinjere i za sve ostale. Visoko obrazovanje mora težiti vrhunskoj kvaliteti koja mora biti ostvariva i ostvarena u svim institucijama koje to pružaju mladim naraštajima - napominje hrvatski ministar.

Podvukao je kako je isto stanje i s istraživanjima koja, kada su rascjepkana i paralelna, umanjuju mogućnost rezultata, a moraju biti u funkciji društva.

- Nadam se da će ovaj segment u BiH, posebno kada govorimo o pridruživanju Evropskoj uniji, rukovoditi se tim smjernicama i da će se uspostaviti krovna institucija kontrole kvalitete visokog obrazovanja i povezivanja istraživačkih potencijala Bosne i Hercegovine - istaknuo je Fuchs.

Još je napomenuo kako će šesta međunarodna naučno-stručna konferencija naziva "Uloga nauke u procesu integracija Bosne i Hercegovine", koja je danas počela u Neumu, sigurno doprinijeti tome da Bosna i Hercegovina konsolidira svoj korpus u smislu pregovaranja prema Evropskoj uniji.

- Svih šest naučnih konferencija u Neumu posvećene su Bosni i Hercegovini i perspektivi Bosne i Hercegovine na putu u Evropsku uniju. Ova šesta konferencija posvećena je nauci, perspektivi Bosne i Hercegovine, posmatrajući je kroz naučni kapacitet, naučnu kompetentnost i naučnu mogućnost - rekao je novinarima rektor Sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić.

Kaže kako su organizatori ovom konferencijom željeli afirmirati nauku kao novi strateški iskorak Bosne i Hercegovine na putu u Evropsku uniju u svjetlu pristupa ili pristupnih pregovora.

- Mi polazimo od toga da nema razvijenog, modernog, evropskog društva bez jake nauke, izvrsnih istraživanja koja će generirati razvoj ovog društva. Ovom konferencijom želimo pozvati na konsenzus svih dionika u procesu oblikovanja, dizajniranja evropske budućnosti Bosne i Hercegovine, na konsenzus o ulozi nauke, jer nećemo biti evropsko društvo, moderno i razvijeno, ukoliko 'decision makeri' i svi drugi ne shvate koliko je važno ulagati u nauku - tvrdi rektor Tomić.

Podsjeća kako su danas u Neum pozvali prijatelje iz BiH, Hrvatske i Evrope da pričaju o perspektivi te je izrazio uvjerenje da će na kraju radnog dana imati jasniju sliku, jasnije poglede, ali biti i odlučniji u smislu afirmiranja naučne kompetentosti koja treba dalje afirmirati bh. društvo.

Predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH akademik Mladen Bevanda podsjetio je kako je ova akademija nedavno upriličila naučno-stručni skup u Mostaru na kojemu su učestvovali akademici iz sve četiri akademije u BiH, tri s nacionalnim obilježjem i predstavnica ANU BiH.

Stanovita kriza

- Tema rasprave bila je odgoj i obrazovanje, nauka i kultura, most saradnje među ljudima i narodima. Ne može biti aktuelnija tema. Zaključeno je, između ostalog, da uistinu i nauka i obrazovanje trebaju biti most među ljudima i narodima i da ne priliči rušiti već uspostavljene mostove, nego treba graditi nove. Novi se grade s povjerenjem, sporazumom i dogovorom. Mislim da nam toga manjka - utvrdio je akademik Bevanda.

Kad je riječ o stanju nauke i obrazovanja u Bosni i Hercegovini, Bevanda je rekao kako je obrazovanje na svim nivoima možda u stanovitoj krizi jer su izdvajanja za nauku i naučno-istraživački rad minimalna.

- Mi rušimo našu tradiciju, našu baštinu, a kulturna baština je nadahnuće za sve. Mi forsiramo robotizaciju, digitalizaciju, umjetnu inteligenciju itd. Gdje nam je čovjek? Zanemarujemo čovjeka, njegove vrijednosti, odgovornosti, dužnosti i njegovu slobodu - zaključio je akademik Bevanda.