U toku ove sedmice trebao bi da bude potvrđen novi saziv Vijeća ministara, a očekuje se da će nova većina uspjeti formirati vlast i u Federaciji BiH. Nakon godina stagnacije, posebno na državnom nivou, stajat će brojni projekti i reforme koje će u narednom periodu biti potrebno provesti.
14 prioriteta
Vijeće ministara BiH u prethodne četiri godine uglavnom je stagniralo. Zbog političke krize i čestih blokada rada državnih institucija od SNSD-a, sjednice su održavane rijetko, a konkretne odluke donošene još rjeđe. I nakon što je u decembru prošle godine dobile kandidatski status za članstvo u EU, pred BiH i dalje stoji 14 prioriteta koje kao obavezu mora ispuniti, a prema podacima Transparency Internationala, do sada je u potpunosti ispunjen samo jedan uslov.
Ukoliko bude postojao konsenzus između vladajuće većine, ali i opozicije u ispunjavanju evropskog puta, u relativnom kratkom periodu bi se veliki broj odluka mogao donijeti. Posebno zahtjevnu ulogu će imati Ministarstvo pravde BiH na čijem čelu bi se trebao nalaziti Davor Bunoza. Naime, najveći dio prioriteta koje je EU stavila pred našu zemlju upravo se odnosi na reforme u oblasti pravosuđa i vladavine prava.
Posebno zahtjevan posao će imati i ministarstvo vanjskih poslova BiH da, nakon godina marginalizacije naše zemlje na međunarodnoj sceni i nepromišljenih poteza, poput glasanja u UN-u suprotno od naših zapadnih svijeta, ponovo ojača položaj Bosne i Hercegovine u svijetu i obnovi odnose s našim saveznicima.
Infrastrukturni projekti
Kada je riječ o Vladi FBiH, zbog postizbornih mahinacija proces njenog formiranja izvjesno će trajati nešto duže. Entitetsku vladu prije svega će čekati veliki infrastrukturni projekti, od kojih je većina već započela. U tom smislu svakako će morati nastavit proces izgradnje koridora Vc, koji već kasni s realizacijom. Pravni i tehnički preduslovi su već osigurani, kao i sredstva za izgradnju.
Predviđeno je da se koridor proteže od Svilaje na sjeveru do Bijače na jugu zemlje. Ti radovi će svakako predstavlja značajan stimulans i pozitivne posljedice na ukupna ekonosmka kretanja u Federaciji i državi. Pred Federalnom vladom stoje zvakako i izazovni projekti u elektroenergetskom sektoru kroz izgradnju novih kapaciteta za dobivanje energije. Sve više u prvi plan izbijaju projekti solarnih i vjetroelektrana, dok u FBiH još uvijek traju sporovi oko treba li graditi nove termoblokove.
Jedan od najvažnijih projekata svakako je i autoput Sarajevo - Beograd – Sarajevo, koji je već dogovoren, ali je zapeo po pitanju finansija. Veliku modernizaciju i obnovu zahtijevat će željeznice.
Također, ulaganja i razvoj zahtijevat će i aerodromi koji jako loše posluju, a tu je i dalje aktuelni projekat aerodroma u Bihaću, međutim, i dalje je upitna njegova ekonomska opravdanost.
Južna interkonekcija
Federacfija BiH treba krenuti i u realizaciju izgradnje plinovoda "Južna interkonekcija" od granice s Hrvatskom, preko Hercegovine do centralne Bosne. RS saglasnost za to uvjetuje odobrenjem drugog plinovoda, iz Srbije, preko Bijeljine do drugih dijelova RS-a. Oko toga bi trebalo naći kompromis.