Pred građanima Bosne i Hercegovine su još jedni izbori koje mnogi, a ovaj put se čini da je zaista tako, smatraju historijskim. Oktobarski izbori su prekretnica, pitanje da li će brojni građani ove zemlje napustiti ovu državu ili ostati u njoj, da li će ova država krenuti putem napretka ili utabanim putem kriminala i korupcije.

Stranke trenutno razvijaju strategije za izbore, u toku je proces kreiranja izbornih listi, a veliki broj stranaka se uzda u već istrošene kadrove, koji su se ogriješili o zakone ove zemlje, o građane ali i svoje stranačke kolege. Jedna od tih stranaka je i Narodni evropski savez (NES), u kojoj se kao glavni adut ove stranke u Hercegovini predstavlja Anel Kljako, čovjek koji je na lokalnim izborima ukrao nevjerovatnih 1.580 glasova.

Na čelu Narodnog evropskog saveza je Nermin Ogrešević, u čijoj stranci je Kljako predstavljen kao "pojačanje".

Rukovodstvo SBB-a je Kljaku, odmah po obznanjivanju informacija da je učestvovao u nečasnim radnjama, isključilo iz svog članstva.

Cifra od 1.580 ukradenih glasova na lokalnim izborima u Mostaru od strane Kljake i njegovih kolega lopova iz SDA je utvrđena na osnovu ponovljenih izbora na samo 14 biračkih mjesta, za čije su se ponavljanje odlučili u izbornoj komisiji, iako su pritužbe postojale na gotovo sva izborna mjesta, tako da je ta cifra, vrlo vjerovatno, dosta veća od tog broja.

Neadekvatan rad pravosudnih institucija, odnosno neprocesuiranje ovakve izborne krađe, koja je rađena nauštrb svojih stranačkih kolega sa liste dovelo je do toga da Kljako nađe utočište u drugom političkom projektu u čijem rukovodstvu imaju "plan za razvoj" na, očigledno, trulim temeljima. 

Na veliku žalost građana izborne krađe su vrlo moguće i u ovom izbornom procesu, jer nije došlo do izmjena Izbornog zakona kojim bi se garantovala volja birača, a ne brojača. Šanse za ovakve izborne krađe definitivno povećavaju stranke koje isturaju na listama ljude koji su se već uspješno okušali u tome, ali bez pravosudnog epiloga.

Jedna od najaktivnijih zagovaračica izmjena Izbornog zakona kojim bi se garantirao integritet izbornog procesa bila je Ketlin Kavalek (Kathleen Kavalec), koja je u više navrata naglašavala izborne krađe moraju biti predmet istraga i krivičnog postupka.

Iz CIK-a su također naglašavali da nelegalne radnje obiluju u toku kompletnog izbornog procesa, dok je vršilac dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH Milanko Kajganić najavio pojačane aktivnosti na zaštiti integriteta izbornog procesa.

Uprkos snažnim porukama relevantnih domaćih i stranih institucija, ponašanje domaćih političkih faktora ne ulijeva nadu da će se tako olako riješiti kadrova koji su spremni na sve, čast izuzecima, da zbog ličnih sebičnih interesa pokradu i kolege sa svoje liste.