U organizaciji Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP), u Tesliću je jučer održan okrugli sto pod nazivom ''Planiranje prilagođavanja klimatskim promjenama: rezultati i izazovi'', u kojem su učestvovali predstavnici sektora poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, prostornog planiranja i okoliša/životne sredine, predstavnici entitetskih hidrometeoroloških zavoda, agencija za vode i fondova za životnu sredinu/okoliš.
Tom prilikom akteri događaja su razmijenili informacije o svim aspektima nedavno izrađenog prvog Plana prilagođavanja klimatskim promjenama u Bosni i Hercegovini, te identificirali dalje korake i ključne izazove za njegovu implementaciju u narednim godinama.
Goran Trbić, vodeći ekspert na izradi NAP dokumenta, istakao je da je Proces planiranja prilagođavanja u BiH rezultirao procjenom ranjivosti i rizika koji proizlaze iz klimatskih promjena i klimatskih ekstrema, te ponudio moguće opcije za prilagođavanje klimatskim scenarijima.
- Plan prilagođavanja na klimatske promjene ima za cilj da poboljša postojeće izvještavanje o razvoju i provođenju mjera prilagođavanja te da doprinese integraciji prilagođavanja klimatskim promjenama u relevantne društvene, ekonomske i ekološke politike i akcije - dodao je Trbić.
S obzirom na to da su sektori poput poljoprivrede, vodoprivrede, šumarstva, biodiverziteta, turizma i ljudskog zdravlja najpodložniji negativnim uticajima klimatskih promjena, poseban akcenat tokom diskusije stavljen je na potrebu međusektorske saradnje i integracije mjera prilagođavanja u sektorske strategije i planove kako bi se omogućila i ubrzala njihova implementacija te smanjili negativni efekti kojima je BiH naročito izložena u posljednjim decenijama. Učesnici okruglog stola osvrnuli su se i na pitanje implementacije konkretnih mjera definisanih Planom i mogućnostima njihovog finansiranja iz domaćih i međunarodnih fondova.
- Proces planiranja prilagođavanja na klimatske promjene podrazumijeva i uspostavljanje sistema koordinacije u planiranju i implementaciji mjera prilagođavanja, te unapređenje kapaciteta domaćih institucija za procjenu ranjivosti na klimatske promjene, pripremu socio-ekonomskih scenarija i definisanje prioriteta prilagođavanja. Prioritet je i uspostavljanje mehanizama finansiranja za ulaganja u aktivnosti prilagođavanja na klimatske promjene - kazala je Raduška Cupać, rukovoditeljica Sektora za energiju i zaštitu životne sredine, UNDP BiH.
Svjetlana Radusin, pomoćnica ministra u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, istakla je da su klimatske promjene jedan od najvećih izazova za cijelo čovječanstvo jer utiču na sve aspekte životne sredine i ekonomije, te ugrožavaju održivi razvoj društva.
- BiH u tome nije izuzetak. Svaka godina u periodu od 2009. do 2020. imala je obilježja ekstremnih vremenskih prilika, kao što su poplave, suše, toplotni valovi ili valovi ekstremnih hladnoća. Do sada je u BiH od klimatskih promjena tragično nastradalo više od 46 ljudi, a štete se mjere u milijardama KM, što govori da su posljedice tih promjena nešto čemu treba posvetiti ozbiljnu pažnju, kako bi se adekvatno planiralo prilagođavanje i realizovale investicije s ciljem smanjenja katastrofalnih efekata i evidentnih gubitaka i šteta uzrokovanih klimatskim promjenama - naglasila je Radusin.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma je ključna institucija iz Federacije BiH koja u saradnji s drugim resornim ministarstvima na entitetskom i državnom nivou, institucijama Brčko distrikta BiH, kao i UNDP-jem, vodi aktivnosti koje se tiču klimatskih primjena.
- Ovog puta, u saradnji s UNDP-ovim projektom NAP i kroz intenzivan rad s institucijama na svim nivoima, razvili smo ambiciozan Plan prilagođavanja koji definiše konkretne akcije prilagođavanja u oblastima upravljanja vodama, poljoprivrede, šumarstva, biodiverziteta, ljudskog zdravlja i turizma kako bismo implementirali mjere za smanjenje klimatskih katastrofa prema vlastitim mogućnostima, a posebno kako bismo iskoristili mogućnost za povlačenje određenih međunarodnih sredstava namijenjenih za potrebe klimatskih promjena - istakla je Zineta Mujaković, šefica Odsjeka za očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma.
Rješavanje problema prilagođavanja klimatskim promjenama doprinijet će postizanju dugoročnog održivog razvoja, odnosno ciljeva održivog razvoja. Planiranje prilagođavanja treba biti kontinuiran, progresivan i interaktivan proces, s ciljem implementacije jasno definisanih prioritetnih mjera. Kroz projekat NAP u procesu planiranja prilagođavanja na klimatske promjene u BiH učestvovalo je više od 1300 predstavnika državnih, entitetskih i opštinskih institucija putem direktnog planiranja mjera, izrade finansijskih mehanizama te podizanja nivoa znanja i svijesti o svim aspektima prilagođavanja klimatskim promjenama. Ukupna vrijednost planiranih mjera prilagođavanja definisanih ovim Planom za BiH iznosi više od sedam milijardi KM do 2030. godine, što se dijelom može provesti hitnom akcijom domaćih institucija, dok je za veći dio neophodna snažna međunarodna podrška.
Učesnici okruglog stola saglasni su da negativne posljedice izazvane klimatskom krizom zahtijevaju sistematski i planski pristup, kao i podizanje nivoa znanja i svijesti svih aktera društva kako bi se postigla opšta saglasnost društva o tome kako smanjiti njene katastrofalne efekte.
Događaj je organizovan u okviru projekta „Unapređenje procesa izrade Plana prilagođavanja Bosne i Hercegovine (BiH) na klimatske promjene (NAP)“, koji finansira Zeleni klimatski fond (GCF), a implementira UNDP u saradnji s Ministarstvom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i Ministarstvom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, kao UNFCCC kontakt institucijom za Bosnu i Hercegovinu, Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, Federalnim ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalnim ministarstvom okoliša i turizma.
