„Novi mural ukrašava zid u jednoj banjalučkoj ulici. General strogo gleda na prolaznike koji ga skoro ni ne primjećuju. Ratko Mladić je odgovoran za najgore ratne zločine u Evropi nakon 2. svjetskog rata. Njegovi nalogodavci sanjali su o etnički čistoj državi Srba. Pored Mladićevog murala, nepoznati umjetnik ostavio je i poruku da je ujedinjenje počelo i ništa ga ne može zaustaviti". Ovako dopisnica njemačkog lista Welt, koja je boravila u Banjaluci, uvodi čitaoce u priču o najvećoj krizi koju BiH doživljava od okončanja rata.
Milorad Dodik implicitno prijeti otcjepljenjem i budi zabrinutost od novog požara koji bi mogao zahvatiti šire područje Balkana, piše novinarka Welta i citira Dodika koji joj je rekao kako „niko ne planira secesiju” mada je ostavio otvorenim pitanje osnivanja sopstvene vojske. “Poznavaoci prilika ocjenjuju, međutim, da ono što namjerava da uradi Dodik, ne predstavlja ništa drugo do otcjepljenje”, prenosi Deutsche Welle.
Njemačka novinarka sreće u Banjaluci Aleksandra Trifunovića koji navodi kako on ne bi mogao zamjeriti svojim kćerkama ako se jednoga dana isele iz BiH. „Borim se za bolje sutra ali nemam pravo da to tražim od svojih kćerki”, kaže ovaj građanin Banjaluke za Welt dok ispija pivo za šankom lokalne pivnice. Bosna je kažnjena jer ima političare koji guše svaki potencijal kojim bi zemlja krenula nabolje, piše dalje Welt i navodi kako Trifunović vodi jedan od rijetkih nezavisnih portala u RS. Kada otkrije i objavi mahinacije korumpiranih političara, ništa se ne dogodi. A Dodik? „On ima novac i moć. Šta još hoće?” Trifunović kaže kako se mnogi u RS-u pitaju je li Dodik idealista i misli li ozbiljno sa otcjepljenjem ili je oportunista koji samo želi da ucijeni EU.
Welt potom u priču uvodi Vojina Mijatovića, potpredsjednika opozicione SDP, koji je političku karijeru započeo na strani Dodika krajem 90-tih, kada je Dodik važio za reformistu. „Jedno je sigurno”, kaže on novinarki Welta u telefonskom razgovoru, „Dodik je ovaj put spreman da ide do kraja”. Sam Dodk međutim novinarki Welta tvrdi kako je strah od toga “potpuno neosnovan”.
I dok mnogi u Banjaluci odmahuju rukom kada ih pitate jesu li zabrinuti politikom koju vodi Dodik, u Sarajevu je situacija drugačija, kaže se dalje u članku njemačkog lista. Novinarka Welta tamo susreće Sabinu Čudić iz socijalno-liberalne Naše stranke – multietničke političke partije u BiH. Ova bosanska političarka kaže za Welt da svaki dan odgovara na pitanja svojih prijatelja i poznanika, da li se trebaju spremati na novi rat i slati svoju djecu u inostranstvo?
No, Armina Pjalović o tome ne želi da zna. Ona radije priča o start-up firmama, umjetničkim projektima i raznovrsnosti bh. kuhinje. Na razgovoru u Bečkoj kafani, u kojoj se jako osjeća miris dima od cigareta, ona šaljivo primjećuje „kako toga možda neće biti, kada BiH postane članica EU”. Novinarka Welta piše kako je ova Bosanka 17 godina radila za NGO-sektor i da više ne može. Sada je okrenula ploču i radi kao turistički vodič. “Meet Bosnia”, zovu se njene turističke ture. Armina turistima najradije pokazuje crveno ofarbano radnju sa baklavama. „Vidite u BiH ima puno toga lošeg ali ona ima i ovakve delicije”, kaže ova Sarajka za Welt.
No, takav optimizam teško je naći na terenu, nastavlja njemačka novinarka, koja se nakon Sarajeva obrela u distriktu Brčko, o čijem statusu nije bilo dogovora pa je on sad posebna zona uprave u BiH. Tu u Omladinskom centru susreće Dinu Vosanović, koja kaže kako se mržnja između etničkih grupa održava i kako se u školama odvojeno predaje istorija, maternji jezik i religija. U centru se desetoro djece lijepo igra. To su Srbi, Bošnjaci i Hrvati: muslimani i hrišćani. “Djeci je svejedno ko je ko, ali njihovim roditeljima nije”, kaže se u članku. “Ponekad ima problema, jer roditelji ne dopuštaju svojoj djeci da se igraju sa djecom iz drugih etničkih grupa, kažu njemački državljani Rike Stolenwerk i Nikola Pfeiffer, koji u Brčkom obavljaju svoju dobrovoljnu praksu (Freiwilliger Dienst).
Welt na kraju konstatuje kako su rane u BiH još uvijek duboke i da su stoga ljudi poput Dodika – opasni. “Već jednom je nacionalistička politika izazvala krvavi sukob, čiji uzroci ni do danas nisu uklonjeni. 30 godina nakon rata, u BiH bi trebalo pobijediti pomirenje a ne svađa i sukob” zaključuje se u reportažnom zapisu o stanju u BiH, koji je objavio njemački list Welt.
