Na sjednici Vijeća Evropske unije danas su se sastali premijeri zemalja članica Evropske unije.
Na marginama ovog susreta sastanak su organizirali premijer Hrvatske Andrej Plenković i visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Džozef Borelj (Josep Borrell).
Oni su, pored ostalih, razgovarali i o situaciji u Bosni i Hercegovini i politici proširenja EU.
- S visokim predstavnikom EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Džozefom Boreljom o proširenju EU i situaciji u BiH. Naš prioritet je osiguranje jednakopravnosti tri konstitutivna u BiH. Pravedne izmjene Izbornog važne su za funkcionalnost BiH - napisao je Plenković na Twitteru.
Plenković je prokomentirao propale pregovore u vezi sa Izbornim zakonom te o tome koje je stajalište Borelja u vezi te teme, Plenković je kazao kako je iskoristio prigodu da mu sadržajno objasni cijeli kontekst BiH, od 1992. pa do danas.
- Ne možemo razumjeti ako svi akteri koji su uključeni u tu raspravu ne shvate što su pojedini akteri, što su pojedini narodi, države, lideri, radili u kontekstu agresije na Hrvatsku i BiH početkom devedesetih - rekao je premijer Hrvatske.
Kazao je i kako se Dejtonskog mirovnog sporazuma nisu dotakli slučajno.
- Do Dejtonskog sporazuma se došlo i kroz Vašingtonski sporazum i kroz vojnoredarstvene operacije Bljesak i Oluja. Došlo se i nakon zajedničkih operacija vojske ARBiH i hrvatske vojske u BiH. Nakon toga, došlo se i nakon genocida u Srebrenici, dakle taj sporazum koji možemo nazvati svojevrsnim primirjem koji se pretvorio u mirovni sporazum, a mirovni sporazum u jednom od svojih aneksa ima i Ustav BiH, dakle vuče svoje korijene iz jednog konteksta koji je vrlo važan. U tom smislu da bi neko danas, gotovo 26 godina kasnije, bavio se tom temom mora dobro razumjeti šta se tada događalo - kazao je Plenković.
Dodao je da je pozicija Hrvatske, što je bio dio i njegovih razgovora u Sarajevu, vrlo jasna, a to je da bi bilo dobro, što oni i potiču i podržavaju – da se postigne dogovor, prije svega među političkim strankama i to ključnim strankama u BiH, a kasnije donesu izmjene i kroz institucije BiH o izmjenama Izbornog zakona koji bi bio “pravičniji nego što je situacija danas”.
- Imamo tu praksu 2006. gdje se na području Federacije kad je riječ o izboru člana Predsjedništva BiH, da hrvatski član Predsjedništva sasvim jasno u biti bude izabran od bošnjačkih građana u Federaciji - rekao je.
Ministri vanjskih poslova ove institucije donijeli zaključke kojima se poziva na ustavnu i izbornu reformu u BiH. Ipak, zaključci su usvojeni bez prijedloga koje je predložio ministar vanjskih poslova Hrvatske, a koji se tiču legitimnog predstavljanja i konstitutivnosti.
- Vijeće duboko žali zbog produžene političke krize u zemlji, koja je spriječila dalji napredak u reformama 2021. godine i osuđuje blokadu državnih institucija. Vijeće poziva sve političke lidere da se suzdrže i odreknu provokativne retorike i akcija koje izazivaju podjele, uključujući dovođenje u pitanje suvereniteta, jedinstva i teritorijalnog integriteta zemlje - piše u u zaključcima.