Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović uputio je pismo na više međunarodnih adresa u kojem je naveo da se Bosna i Hercegovina nalazi u najvećoj krizi u svojoj postdejtonskoj historiji.
Čović je u pismu objasnio postupke hrvatskih političkih predstavnika u proteklo vrijeme, kao i pozadinu tih postupaka. Žalosti ga, kaže, da se ovakvo ponašanje događa u trenutku kada bi snažnije nego ikad trebali biti usredotočeni na zajednični iskorak, koji je od vitalne važnosti za dalju demokratizaciju odnosa i euroatlantsku perspektivu naše zemlje.
- Dok radimo na postizanju nužnog dogovora o izmjenama Izbornog zakona, kojim bismo unaprijedili klimu povjerenja i uklonili sve nejednakosti i diskriminacije, implementirali presude Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava te kreirali pretpostavke za demokratsku stabilizaciju i napredak Bosne i Hercegovine, osjećam se obaveznim, uzimajući u obzir važnost naših međunarodnih partnera u procesu iznalaženja europskog rješenja unutar BiH, ukazati i upozoriti na zabrinjavajući i neutemeljen nedavni pokušaj grubog diskreditiranja hrvatskih izaslanika u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Žalosti me da se takvo ponašanje događa upravo sada kada bismo trebali, snažnije nego ikada, biti usredotočeni na zajednički iskorak koji je od vitalne važnosti za daljnju demokratizaciju odnosa i euroatlantsku perspektivu Bosne i Hercegovine - navodi Čović u pismu koji je objavila Fena.
Kaže da izraženo nepovjerenje među političkim predstavnicima tri konstitutivna naroda uzrokuje zabrinjavajući zastoj u funkcionisanju BiH i nazadovanju u provedbi nužnih reformi. Čović dodaje da se trenutno funkcioniranje BiH ne odvija u punom ustavnom i zakonskom kapacitetu, a da je razlog tome odbacivanje i nepriznavanje nametnute odluke bivšeg visokog predstavnika o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona od predstavnika srpskog naroda.
- Uz poštovanje svih propisanih institucionalnih procedura, mehanizama i aktera, a u težnji za iznalaženjem rješenja koja će ponovno okupiti sva tri konstitutivna naroda u institucionalan državni razgovor, predstavnici hrvatskoga naroda izrazili su spremnost za suradnju i nadilaženje postojećih izazova. Prihvatajući inicijativu koju su mi uputili, među ostalim, i predstavnici međunarodne zajednice, nastojao sam izvršiti ulogu medijatora u pokušaju vraćanja srpskih predstavnika u institucije.
Ovim putem želim istaknuti kako se tu nije radilo o rušenju niti negiranju sadržaja navedene odluke, nego preuzimanju odgovornosti za nastavak neometanog funkcioniranja institucija BiH, sukladno ustavnim i zakonskim procedurama i nadležnostima. S obzirom na navedeno, to je podrazumijevalo da se istoimene izmjene i dopune Zakona donesu u domaćim institucijama, Parlamentarnoj skupštini BiH, kojima bi se supstituirala nametnuta odluka bivšeg visokog predstavnika - navodi Čović.
Uprkos potencijalu takvoga koraka, koji je, dodaje, pretpostavljao donošenje sadržajno istog zakonskog rješenja u Parlamentarnoj skupštini BiH, on je „maliciozno prikazan kao negiranje, ili pokušaj negiranja, ratnih zločina i genocida“.
- U mome dugogodišnjem političkim životu to zasigurno predstavlja najgrublji pokušaj diskreditacije, koji kao predstavnik hrvatskog naroda koji se osobno poklonio tim istim žrtvama više puta smatram skandaloznim. Igranje s boli, patnjom i tugom onih koji su doživjeli i preživjeli najveće životne tragedije u ne tako davnoj prošlosti nije, i ne smije postati, politički instrument. Na kraju, koristim ovu priliku još jednom zahvaliti na Vašoj svesrdnoj potpori i zalaganju koje pružate europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine i osobno zamoliti da svojim političkim utjecajem pomognete svima nama u BiH u iznalaženju unutarnjih rješenja te ohrabrite i potaknete na prijeko potreban dijalog.
Ovo je povijesni trenutak za BiH i potrebna nam je Vaša pomoć - zaključio je Čović u pismu koje je, između ostalih poslano Vijeću za provedbu mira (PIC), brojnim europskim institucijama te dužnosnicima SAD-a i Europske unije.