Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić je, govoreći o proširenju Evropske unije u kontekstu zemalja zapadnog Balkana, poručio kako mogu imati jednu vrstu blagog optimizma, javlja Anadolu Agency (AA).
Komšić je odgovarao na pitanja novinara nakon samita Evropska unija - zapadni Balkan, na Brdu kod Kranja.
- Bilo je mnogo priče, razgovora, da ne kažem otpora među pojedinim zemljama članicama EU o toj priči o proširenju, pa je čak išlo do toga da se razmatrala mogućnost da se pojam proširenja, ne kao riječ, već kao jedan proces političkog proširenja EU za Zapadni Balkan isključi iz ove Deklaracije - kaže Komšić.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH ističe kako je ipak ostala ta riječ, te dodaje kako to možda izgleda malo, ali kakva je bila situacija uvjerava da je to ipak puno.
- Jer je došlo je u jednom trenutku u pitanje da li će proširenje biti proces o kojem će se raspravljati u Evropskoj uniji. Bez obzIra što su se u Evropskoj uniji posvetili nama na zapadnom Balkanu i posvećuju nam pažnju do te mjere da i same zemlje članice Evropske unije zajedno s nama pokušavaju naći odgovore na pitanja šta raditi - navodi Komšić.
Otkriva i to kako je bilo interesantnih rasprava, stavova, pa i žešćih tonova, naročito na relaciji Albanija – Bugarska a sve zbog statusa Sjeverne Makedonije.
- Ali svejedno, na kraju je to sve zaokruženo pričom u kojoj ostaje ta riječ "proširenje". Proces ide dalje. Obezbijeđen je cijeli ekonomsko-investicioni program koji treba da se odvija u okviru Berlinskog procesa kao incijative sa paketom pomoći od nekih 30 milijardi eura, devet milijardi je predviđeno grantova, a 21 milijarda sredstava koja su uslovljena. Mi generalno na zapadnom Balkanu, naravno i BiH, nakon svega što smo imali prilike da vidimo u zadnjih godina u i oko Evropske unije i sva ta dešavanja, možemo imati jednu vrstu blagog optimizma - poručuje Komšić.
Komšić dodaje kako je postojala i jedna grupa zemalja koju je predvodila Slovenija, a koja je insistirala na tome da se odredi vremenski rok za integraciju zapadnog Balkana u EU.
- To bi nama naročito pogodovalo, a taj rok bi otprilike trebao da bude 10 godina, međutim to nije usvojeno od drugih partnera zemalja članica EU - navodi Komšić.
Komšić navodi kako zemlje koje otprilike graniče sa zemljama zapadnom Balkana, osim toga Slovenija i neke druge zemlje, su veliki zagovornici toga da se rješenje posmatra kao geopolitički potez.
- Kriteriji ostaju. Ne vjeruju ni oni da se svi mogu ispuniti na način kako to očekuje EU i da bi možda dobar potez bio da se cijeli zapadni Balkan praktično usisa u EU i onda da se u hodu stvari dotjeruju, ispravljaju, na način kako funkcionišu ostale zemlje EU. Naravno, tu postoji otpor kod pojedinih zemalja, svako iz svojih razloga ne želi da uđe u takvu vrstu političkog dogovora - zaključuje Komšić.
