Pred samo preuzimanje funkcije Kristijan Šmit (Christian Shcmidt) dao je neobično direktan intervju iz kojeg se mogu iščitati i jasne poruke uz koje metode, s kakvom međunarodnom podrškom i s kojim ciljevima će djelovati kao visoki predstavnik u našoj zemlji.

Iskusan političar

Kada je riječ o metodama, on je najavio kako će tokom svog mandata u BiH djelovati kao političar, a ne diplomata, što je zapravo poruka da će se ponašati mnogo odlučnije i beskompromisnije, posebno uzimajući u obzir da je njegov prethodnik Valentin Inkco (Inzko), kojem su se većinu vremena tokom dvanaestogodišnjeg mandata spočitavale pasivnost i neodlučnost, na poziciju postavljen upravo kao profesionalni diplomata. Šmit je jasno najavio i kako je iskusan političar koji je proživio mnogo toga te da ga zasigurno ništa neće moći navesti da posustane i izgubi volju u zalaganju za BiH.

Zašto će moći djelovati mnogo odlučnije i oštrije nego njegovi prethodnici poput Incka ili Lajčaka, Šmit je otkrio govoreći o međunarodnoj podršci koju ima tokom svog mandata.

- Snaga koju crpim ne dolazi samo iz zajedničkog evropskog opredjeljenja nego i iz činjenice da su se na scenu vratile SAD s jasnom okrenutošću zapadnom Balkanu. Cijenim rad predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) tokom svih proteklih godina i desetljeća koliko se poznajemo - rekao je Šmit.

Dakle, potvrdio je ono što se već dugo naslućuje, da je s dolaskom Džoa Bajdena na čelo SAD, lidera odlično upućenog u prilike na zapadnom Balkanu i velikog prijatelja BiH, i interes vodeće sile svijeta za našu zemlju naglo povećan.

To su već otkrili i mnogobrojni potezi Bajdena u svega nekoliko mjeseci mandata, od direktnih poruka koje su on i državni sekretar Entoni Blinken (Anthony Blinken) upućivali našoj zemlji, preko najave proširivanja kriterija za američku crnu listu za političare sa zapadnog Balkana, imenovanja novog američkog ambasadora u BiH, do odlučnog djelovanja SAD i saveznika u Vijeću sigurnosti UN-a, gdje je pokušaj Kine i Rusije da osujete imenovanje novog visokog predstavnika doživio svojevrsni debakl.

Izvjesno je da je i posljednja odluka Valentina Incka o nametanju Zakona o zabrani negiranja genocida produkt zelenog svjetla od vodećih zapadnih sila, ali i da prethodnih 12 godina nije imao odriješene ruke da korištenjem bonskih ovlaštenja pravi neke drastičnije poteze u BiH.

Obavljanje posla

I na kraju dolazimo do samih ciljeva djelovanja koje je Šmit okvirno otkrio tokom intervjua. Šmit je jasno kazao kako će cilj njegovog mandata biti da funkciju visokog predstavnika na kraju učini suvišnom, ali da još ni približno nema uvjete za to. Trenutni mehanizmi odlučivanja i posljednje blokade kojima svjedočimo u BiH, od blokiranja formiranja nove Vlade FBiH, preko povlačenja stranaka iz RS iz državnih institucija, do zaustavljanja brojnih zakona i odluka u domovima naroda, pokazuju da je BiH i dalje daleko od toga da može uspješno funkcionirati bez visokog predstavnika.

S te strane, izjava Šmita predstavlja ambicioznu najavu odrađivanja velikog posla da se BiH stavi na zdrave noge i omoguće joj se oni zakonski i sistemski preduvjeti da funkcionira bez visokog predstavnika. Šmit je otkrio i da će se zalagati da se već do sljedećih izbora uvede elektronsko glasanje, što je najava obračuna s političkom korupcijom, čiji je jedan od najeklatantnijih primjera bila upravo tradicionalna krađa glasova na izborima od vladajućih stranaka. No, Šmit je otkrio i svoje poglede na pitanje samog uređenja BiH, koje se, zasigurno, neće svidjeti Draganu Čoviću, ali ni Miloradu Dodiku.

Šmit je kazao da u BiH nije dobro imati jednu čisto etničku orijentaciju birača i njihovih glasova „jer to je poput kvadrature kruga“, što je direktna protuteža prijedlozima HDZ-a BiH, koji upravo predlaže takva rješenja, odnosno da tri konstitutivna naroda zasebno biraju svoje političke predstavnike, a također je upozorio na nedostatak političkih prava za one koji ne pripadaju konstitutivnim narodima.

Šmit je pohvalio i zalaganje bivšeg evropskog komesara Štefana Filea (Füle) na rješavanju problema presude „Sejdić - Finci“ i Izbornog zakona u BiH, što govori da bi možda upravo njegov prijedlog izbora članova Predsjedništva mogao postati ono što će podržavati i Šmit.

Političko smetljište

Uzimajući sve navedeno u obzir, i Dodikovo nervozno ponašanje posljednjih dana postaje razumljivije. Član Predsjedništva već sedmicama ponavlja kako RS ne priznaje novog visokog predstavnika te kako se njegove odluke neće poštovati na teritoriji Republike Srpske, uz šta je išlo i uobičajeno najavljivanje otcjepljenja Republike Srpske, a sve je kulminiralo kada su mu se, nakon posljednje odluke Incka o nametanju Zakona o zabrani negiranja genocida, pridružile i opozicione stranke u bojkotu rada institucija BiH.

Ipak, uzimajući u obzir manir Dodikovog političkog djelovanja, i posljednju „pobunu“ stranaka iz RS treba posmatrati kao pokušaj omekšavanja novog visokog predstavnika i zapadnih sila, u smislu slanja poruke da su stranke Republike Srpske jedinstveno spremne na pravljenje haosa i blokade u slučaju bilo kakvih odluka protiv njihove volje.

No, u opasnosti je Dodikovo kompletno političko naslijeđe. Prema riječima bivšeg visokog predstavnika Kristijana Švarc-Šilinga (Christian Schwarz-Schilling), njegovu namjeru da smijeni Dodika tada su direktno zaustavili iz Bijele kuće zbog proglašenja nezavisnosti Kosova, odnosno nespremnosti da se na dva fronta proizvedu sukobi sa srpskim liderima.

Upravo otad je došlo i do naglog smanjenja intervencionizma međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, a uporedo s tim i jačanja Dodikove nacionalističke politike, koja je podrazumijevala konstantno podizanje tenzija i najavu otcjepljenja RS, nekooperativnost na državnom nivou vlasti i kočenje funkcionalnosti BiH.

Ipak, uz najavljeni veći angažman međunarodne zajednice i eventualno vraćanje na pozicije koje su bile na sceni do kraja dvije hiljaditih, Dodik ima ozbiljne razloge za zabrinutost da bi mogao završiti kao Nikola Poplašen, Ante Jelavić ili Dragan Kalinić, odnosno zaboravljeni lideri koji su nekoć kočili reformski proces u BiH - na smetljištu političke historije.

Dodik: RS je svoje rekla

Na pres-konferenciji koju je održao jučer član Predsjedništva BiH Milorad Dodik još jednom je ponovio da RS ne priznaje imenovanje novog visokog predstavnika Kristijana Šmita.

- Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini nije biran u skladu s Aneksom 10 i samim tim ne može da bude visoki predstavnik. Republika Srpska je svoje rekla, kako prema odluci lidera političkih stranaka, tako i odluci Narodne skupštine RS. Aneks 10 je prekršen zbog ignorancije velikih zemalja koje pokušavaju ovdje da uskrate jednu važnu stvar Republici Srpskoj, a to je da je strana u Dejtonu. Mi smo strana potpisnica svih aneksa Dejtonskog mirovnog sporazuma, u naše ime je to potpisala Srbija - rekao je Dodik.

Povratak u 2006.

Iz svega se može zaključiti da će Šmitov mandat u BiH podrazumijevati daleko odlučnije i direktnije djelovanje, očigledno uz spremnost korištenja bonskih ovlasti, jačanje države i njenih institucija te preferiranje rješenja koja će više biti na građanskom nego etničkom fonu. Pri svemu Šmit je jasno naglasio da iza sebe ima i čvrstu podršku administracije Džoa Bajdena i Evropske unije. Uzimajući to u obzir, angažman visokog predstavnika i međunarodne zajednice u BiH mogao bi se vratiti na pozicije koje su vladale do 2006., 2007., kada je visoki predstavnik aktivno koristio svoje ovlasti za nametanje zakona, jačanje države i uklanjanje svih političara koji su predstavljali remetilački faktor u tom procesu.