Šef diplomatije EU Žozep Borelj (Josep Borrell)oglasio se na svom Twitter profilu i blogu kako bi odao počast žrtvama Srebrenice. On je na Twitteru poručio da je današnji dan, dan sjećanja na jednu najtamnijih stranica Evropske historije, a poruku koju je poslao o genocidu u Srebrenici i važnosti pomirenja, razumijevanja i okretanja budućnosti prenosimo u cijelosti.
Ta ubistva su genocid, što je priznao i Međunarodni KRIVIČNI sud za bivšu Jugoslaviju 2004. godine i Međunarodni sud pravde 2006. godine. Međutim, u Bosni i Hercegovini i regiji još uvijek postoji tendencija poricanja genocida u Srebrenici.
Naša je dužnost sjetiti se žrtava Srebrenice i odati poštovanje ubijenima i onima koji još uvijek nisu pronađeni i naučiti iz onoga što se desilo te učiniti sve što je u našoj moći da se to više nikada ne ponovi.
„Svaki pokušaj da se izokrene historija, negiraju genocid i ratni zločini i veličaju ratni zločinci i rat mora prestati.“
Posmatramo iznova pokušaje da se izokrene historija, negiraju genocid i ratni zločini i veličaju ratni kriminalci i to mora prestati. Lideri iz cijelog regiona moraju odbaciti mržnju i retoriku razdvajanja i raditi u svrhu pravde, promovisanja dijaloga i zajedništva. Najbolji način za postizanje pomirenja je izgradnja jačih i boljih društava u kojima preovladavaju pravda i ljudsko dostojanstvo. Upravo to Evropska Unija nudi Bosni i Hercegovini kroz Evropski put i upravo zbog toga promovišemo reforme, političke dijaloge i pomirenje.
Pomirenje je strategijska orijentacija i svakodnevna aktivnost. U BiH pomirenje može postati stvarnost poticanjem dijaloga i inicijativa u školama, na ulicama, u selima i gradovima. Pomirenje počinje s mladima.
Mladi će oblikovati razvoj svoje zemlje i imaju pravo na kvalitetni obrazovni sistem i mirnu i pravednu državu.
„Ogromni broj Bosanaca želi slijediti Evropski put i Evropsku ideju.“
Prošlog novembra, putovao sam u Sarajevo zbog obilježavanja 25te godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma. Posjetio sam Muzej ratnog djetinjstva i upoznao šampione pomirenja. Odavanje počasti žrtvama rata podsjeća nas koliko je neophodno prepoznati historijske činjenice kako bi iz njih naučili i izgradili bolju budućnost. Obilježavanje i odavanje počasti žrtvama je razumijevanje, liječenje i napredovanje.
Zemlja može napredovati na svom Evropskom putu. Sudeći po posljednjim istraživanjima, više od 75 posto stanovnika BiH podržava ovu ideju jer shvataju da im Evropska Unija i put ka njoj pruža nadu i mogućnost za bolje sutra.
13. jula, voditi ću EU-BiH Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje. Ovo će biti prvi sastanak nakon tri godine. Radujem se diskusiji o trenutnim izazovima i reformama koje ćemo pokrenuti kako bi se učinkovitije i bolje donosile odluke i jačala vladavina zakona. To je put ka otključavanju gospodarskog potencijala. Također ćemo razmotriti napredak u vezi sa 14 ključnih prioriteta spomenutih u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu za pristupanje Bosne i Hercegovine, što uključuje osjetljive, ali i nužne ustavne i izborne reforme.
„Historija Bosne i Hercegovine je dio zajedničke Evropske historije.“
Pristupanje EU je proces koji zahtjeva odgovornost, vodstvo i viziju, ali i zajedničke napore cijelog društva. I dok se sjeća Srebrenice, Evropska unija ponavlja svoju čvrstu posvećenost pružanju podrške Bosni i Hercegovini u borbi protiv naslijeđa prošlosti, suočavanju s činjenicama i usmjeravanju društva prema boljoj budućnosti. Historija Bosne i Hercegovine bio je zajedničke Evropske historije, a budućnost zemlje i cijelog Zapadnog Balkana leži u Evropskoj Uniji.