Forum u organizaciji Nacionalnog komiteta za američku vanjsku politiku (NCAFP), Međunarodnog centra Nzami Ganjavi (NGIC) i Fondacije društva zajedničkih vrijednosti okupio je danas u Sarajevu bivše lidere zemalja regiona i šire kako bi razgovarali u evropskoj budućnosti.
Skup je hibridnog formata i posljednji je u seriji foruma koje su pripremale i vodile nevladine organizacije kao nastavak projekta nazvanog "Zapadni Balkan - put naprijed" započetim na prvom okruglom stolu NCAFP-a koji je održan na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 2019. godine.
Forum su otvorili predsjednica NCAFP-a Suzan Eliot (Susan Elliot) i generalni sekretar NGIC Rovshan Muradov, a na otvaranju skupa okupljenima se obratio i bivši predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zlatko Lagumdžija koji je najavio da bi danas kao rezultat ovih skupova trebao biti predstavljen dokument koji će ponuditi prijedloge i politike o kojima bi se u budućnosti trebalo razmišljati.
- Jedan od njih je nova euroatlantska politika koja bi u središte trebala staviti ljudska prava uz odlučan obračun s korumpiranim strukturama te uz borbu s opasnim idejama promjena granica, negiranja genocida i religioznim radikalizmima - pojasnio je Lagumdžija.
Naglašava i da je potrebno ujedinjavanje s prozapadnim snagama kako bi se napravio jasni akcioni plan za svaku zemlju i region u cjelini, a potcrtao je i da će u tom dokumentu biti precizirano da se traži podrška za nekoliko kapitalnih projekata poput integracije u jedinstveno tržište EU.
Kao drugi princip, kazao je Lagumdžija, predložena je transportna i digitalna infrstaruktura zapadnog Balkana, a s namjerom da se šest država zapadnog Balkana povežu putevima i željeznicom uz izgradnju savremene digitalne infrastrukture.
Podršku skupu dao je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović koji je naglasio da je pitanje napretka regiona zapadnog Balkana izuzetno važno, ne samo sa stanovišta zemalja tog regiona nago i stanovišta interesa cjelokupne Evrope.
- Sigurnost i stabilnost zapadnog Balkana predstavlja jedan od ugaonih kamenova cjelokupne sigurnosne arhitekture Evrope. Svaki put kada je zapadni Balkan bio žarište ni cjelokupan evropski kontinent se nije mogao osjećati sigurno, a historijsko iskustvo pokazuje da su se negativni procesi prelijevali na cijelo evropsko područje - dodao je.
Nesumnjivo je, kazao je, da je stabilan i prosperitetan zapadni Balkan interes cjelokupne Evrope, te da evropske političke strukture, oličenje prije svega u Evropskoj uniji, imaju odgovornost da budu snažno angažirane na zapadnom Balkanu i da podržavaju pozitivne i konstruktivne procese.
Naglasio je da je u proteklim decenijama proces evropskih i euroatlantskih integracija predstavljao krucijalni okvir za stabilizaciju, jačanje mira i provođenje reformi u državama zapadnog Balkana jer kada se govori o smjernicama za kretanje regiona naprijed, evropska i euroatlantska perspektiva predstavljaju ključnu stvar i od najveće važnosti je da tako i ostane.
- U tom procesu nam je potrebna snažna podrška naših evropskih i euroatlantskih partnera zbog postojanja određenih retrogradnih snaga, ali i zbog kompleksnog dejtonskog sistema odlučivanja, koji je omogućio tim snagama da vrše opstrukcije i blokade - stava je Džaferović.
Mišljenja je da je za to potrebna i regionalna saradnja i unapređenje međusobnih odnosa između država koje čine zapadni Balkan jer su ti odnosi opterećeni neriješenim pitanjima, međuetničkim nepovjerenjem i posljedicama ratova iz 90-ih godina.