Šef Delegacije EU u BiH Johan Satler (Johann Sattler) u intervjuu za „Dnevni avaz“ govorio je o izmjenama Izbornog zakona BiH, poslao je poruku bh. političarima, ali i upozorio na to da i Evropska unija ima politiku „mrkve i štapa“.

Etnička pripadnost

Vjerujete li da će građani 2022. godine izaći na izbore prema novom izbornom zakonu? Postoji li model novog izbornog zakona koji preferira EU i je li istina da ste političarima u BiH ponudili „draft“ novog evropskog izbornog zakona u BiH?

- Kad govorimo o reformi izbornog zakonodavstva, želim naglasiti da je ove godine moguće mnogo toga uraditi, u smislu pravih iskoraka na evropskom putu. U izbornoj reformi bitno je ono što građani žele, a to je da se eliminira diskriminacija u izbornom sistemu. O tome i govore presude Evropskog suda za ljudska prava. Svi građani moraju imati mogućnost aktivnog i pasivnog biračkog prava. Dakle, da niste diskriminirani zbog etničke pripadnosti ili boravišta.

Druga stvar je da ovu godinu moramo iskoristiti da napravimo iskorak u smislu izbornih standarda. Moramo učiniti da svaki glas bude bitan. Mnogo toga je u igri, a kada govorimo o izbornim standardima, oni trebaju biti dio bilo kojeg paketa koji će ove godine biti usvojen, jer se to u konačnici svodi na povjerenje u demokratiju. Kada građani nemaju povjerenja, onda ste suočeni s velikim problemima.

- Da rezimiram, ova godina je prilika jer imamo i Interresornu radnu grupu za izmjene Izbornog zakona, bitno je da su zastupljene opozicione stranke, ali je vrlo važno da se uključe i drugi partneri, kao što su Centralna izborna komisija (CIK) BiH i nevladin sektor. Međunarodna zajednica se stavila na raspolaganje kao podrška ovom procesu. U konačnici, odluku donose zakonodavci u ovoj zemlji i njima apeliram da donesu odluku u duhu kompromisa. Svako će morati doprinijeti u ovom procesu. Ne postoji nacrt izbornog zakona koji je predložila EU. Nema unaprijed napisanih rješenja.

Sve je u rukama zakonodavnih tijela. CIKBiH je izašao u javnost sa svojim prijedlozima izmjena Izbornog zakona i u njima ima mnogo kvalitetnih rješenja. Diskusije se trebaju odvijati u okviru Interresorne radne grupe. Više gledam u prilike i mogućnosti i one su tu. Do kraja ove godine imamo vremena za djelovanje. Za nas bi pravi korak u tom procesu bilo rješavanje nekih od ustavnih pitanja, a ne samo neke kozmetičke izmjene Izbornog zakona. BiH je pružena prilika da pokaže da ispunjava očekivanja. Bh. političari su podnijeli zahtjev za članstvo u EU, a on podrazumijeva njihov rad. Nažalost, u posljednje dvije godine nismo vidjeli dovoljno, ali prilika je tu.

Čuli smo izjave pojedinih zvaničnika EU da se države zapadnog Balkana moraju, pa možda i prekoreda i bez ispunjavanja uvjeta, primiti u članstvo. Prema Vašem mišljenju, bi li to bila dobra opcija za BiH?

- S pravom ste spomenuli da u protekle dvije godine nismo vidjeli značajan napredak na evropskom putu. Nažalost, bilo je više zastoja nego napretka. Proteklih deset mjeseci nismo vidjeli nikakve rezultate i to je upravo u kontradikciji s onim što su članovi Predsjedništva BiH obećali evropskim dužnosnicima. Obavezali su se raditi na 14 prioriteta koje je postavila Evropska komisija.

Na taj način pokazala bi se spremnost za napredak. Razočaran sam zbog izostanka napretka. Postavlja se pitanje na osnovu čega bi zemlje članice EU donijele odluku i dale pozitivan odgovor za BiH ili bilo koju drugu državu u regionu.

Visoki predstavnik

Zbog čega EU ne imenuje krivce za zastoj o kojem govorimo?

- Jasno smo rekli da nije prihvatljivo da dvije i po godine nakon održavanja izbora nemamo novu Vladu FBiH. Izbori postaju apsurdni ako nemamo implementacije rezultata. Vrlo jasno smo isticali da je sad na zakonodavcima odgovornost da usaglase i usvoje tri zakona. Dakle, zakon o javnim nabavkama, izmjene i dopune Zakona o VSTV-u i zakon o sprečavanju sukoba interesa. To je nešto o čemu godinama pričamo. Rekli smo to na najjasniji mogući način.

U EU se vode rasprave oko toga koji će se instrumenti koristiti. Imamo različite instrumente, tu je i politika „mrkve i štapa“. Postoje i taj instrument štapa, režim sankcija koji je na snazi desetak godina i produžuje se svake godine. Imamo, također, od prošle godine i sankcije za kršenje ljudskih prava koje targetiraju pojedince. Dosad ovakvo nešto nije korišteno, ali ne znači da neće u budućnosti. Pozdravljam potez SAD kojim su modernizirali sistem sankcija i na taj način pojačali borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, to je korak u pravom smjeru.

Kako komentirate izbor novog visokog predstavnika u BiH? Može li BiH s OHR-om postati članica EU? Jeste li za ukidanje OHR-a i pod kojim uvjetima? Je li za Vas i dalje prihvatljivo korištenje instituta bonskih ovlasti?

- Prije svega, veći angažman Njemačke u BiH je dobar znak. Kao drugo, Kristijan Šmit (Christian Schmidt) je vrlo iskusan političar, dobar je poznavalac prilika u BiH i regionu i to je dobra kombinacija. S moje strane imat će ispruženu ruku i tu je ponuda za saradnju. Prošle smo godine u Mostaru pokazali šta možemo postići kada djelujemo zajedno. BiH, s druge strane, ne može postati članica EU, sve dok u BiH djeluje Ured visokog predstavnika (OHR). Članstvo u EU nije kompatibilno s ovako snažnim prisustvom međunarodne zajednice.

Međutim, trenutačno je BiH daleko od punopravnog članstva u Uniji, stoga u ovom trenutku zatvaranje OHR-a nije opcija. Vidjeli smo i porast tenzija u BiH, intenzivirana je nacionalistička retorika, tako da nije vrijeme za eksperimentiranje. Zatvaranje OHR-a nije tema. Mislim da postoji razlog zašto bonske ovlasti nisu korištene u posljednje vrijeme. Ova zemlja je podnijela zahtjev za članstvo u EU i za to je potrebno da ima svoju suverenost u cijelosti. Novi visoki predstavnik dolazi s cijelim arsenalom nadležnosti, a to, kao krajnju mogućnost, uključuje i bonska ovlaštenja.

Kada biste imali mogućnost da iskoristite bonske ovlasti, koju biste odluku prvo donijeli?

- Mislim da treba biti vrlo pažljiv. Rekao bih da je najveća prepreka za BiH izostanak napretka u oblasti vladavine prava. Jednostavno nema pravih iskoraka u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Dakle, možda bih tu, u tom sektoru, usmjerio svoje napore. Mi sarađujemo s agencijama za provođenje zakona u BiH, imamo saradnju i s VSTV-om, nadamo se da će novo rukovodstvo povesti tu instituciju u boljem pravcu u odnosu na ono čemu smo svjedočili proteklih godina. Bit će veoma teško da BiH ostvari napredak ka EU bez pravih iskoraka u oblasti vladavine prava.

Odgovor vlasti

Kako komentirate odgovor bh. vlasti na pandemiju koronavirusa, posebno uzimajući u obzir aferu „Respiratori“, sporu nabavku vakcina u FBiH, kao i afere u RS koje su obilježile prošlu godinu?

- Na početku pandemije vlast u BiH je dobro reagirala, ali prošlo je više od godinu. Vrlo brzo su uvedene neke mjere da se uspori širenje virusa, međutim, to u kasnijim fazama nismo vidjeli, pa i u fazi nabavke vakcina. U tom pogledu priželjkivali smo brži odgovor i bržu reakciju. Zbog toga je i EU odlučila da pomogne te i dalje nastavljamo pomagati. Ne samo da smo osigurali medicinsku i zaštitnu opremu, prije mjesec smo počeli i s dostavom vakcina za BiH. Pošiljke „Pfizer“ vakcina stižu svake sedmice, a sve kako bismo osigurali da dođemo do kolektivnog imuniteta ili brojke od 60 posto vakcinisane populacije BiH.

Što se tiče navoda o korupciji, naravno da ih itekako ozbiljno shvatamo. Bilo koji takav navod se treba istražiti u cijelosti. To je i dobar podsjetnik koliko je važno imati moderne evropske zakone, a spomenuo sam zakon o javnim nabavkama. Tri godine se o njemu razgovara. Da ste imali moderniji sistem, bilo bi veoma teško izvesti bilo kakve koruptivne radnje u kontekstu javnih nabavki. Koristim priliku da apeliram na zakonodavce da usvoje taj zakon.

Mnogo putujete po BiH, sastajete se s političarima, građanima, odgovarate na brojna pitanja. Koje pitanje najviše mrzite?

- Nema pitanja koja baš toliko mrzim. Ali malo me umara kada me političari pitaju kada će BiH dobiti kandidatski status za članstvo u EU. Drugo je kada me to pitaju građani, onda je to shvatljivo. Ali, kad to rade političari, teško se suzdržim, jer oni dobro znaju šta trebaju uraditi da bi BiH dobila kandidatski status. Godinama o tome pričamo, mora se realizirati 14 ključnih prioriteta i to je to. Nadam se da će političari shvatiti ovu poruku, nema ništa džabe, 27 zemalja članica EU neće nikome dati besplatnu kartu za ulazak.

Ne povlađujem Čoviću i Dodiku

Kako komentirate optužbe pojedinih političara u BiH da svojim postupcima i izjavama povlađujete vladajućim strankama - SNSD-u, HDZ-u i SDA - ili bolje rečeno, Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću?

- Moj odgovor je pitanje - gdje su dokazi za takve optužbe? Nema nikakvih činjenica koje bi potkrijepile ovakve tvrdnje. Moja uloga je uloga specijalnog predstavnika EU i ona podrazumijevati da potičem dijalog sa svim političkim akterima. Imamo redovne sastanke i s opozicijom. Nema smisla fokusirati se samo na tri stranke, jer u konačnici govorimo o ustavnim promjenama, a za to je potrebna opozicija.

Uvjeravam vas da je ovo nešto što je daleko od istine. Za nas su partner BiH i njeni građani. Mi radimo s građanima i želja nam je da imamo stabilniju, prosperitetniju i demokratsku BiH.

Učinit ću sve da se produži misija EUFOR-a

U posljednje vrijeme puno se priča o misiji EUFOR-a u BiH. Prema Vašim informacijama, hoće li doći do gašenja ove misije ili njene transformacije?

- EUFOR igra vrlo važnu ulogu u BiH. Oni doprinose sigurnom i stabilnom okruženju u BiH, ali i pružaju podršku Oružanim snagama i deminiranju. Zaista su vrijedan partner u ovoj zemlji. Za produženje mandata ove misije Vijeće EU treba dati zeleno svjetlo.

Trenutno je u toku strateški pregled, nakon čega Vijeće odlučuje o produženju. Naredni korak je na Vijeću sigurnosti jer je potrebna saglasnost i te institucije. Uvjeren sam da će misija EUFOR-a u BiH biti produžena. Sa svoje strane učinit ćemo sve što je za to potrebno.