Odluka Vlade Republike Hrvatske da kupi 12 francuskih borbenih aviona Rafale, a koja je vrijedna gotovo milijardu eura, imat će ozbiljne, pozitivne refleksije po buduće odnose Hrvatske i Francuske. Sklopljen posao tih finansijskih razmjera ne znači samo ekonomsku nego i stratešku političku saradnju, piše portal HMS.

Mostarski portal piše da je iz diplomatskih izvora saznao kako će Zagreb od Pariza, osim ulaska Hrvatske u Šengen, zatražiti i razmatranje položaja hrvatskog naroda u BiH, koji je "nasilnim izmjenama Dejtonsko-pariskog mirovnog sporazuma te politikom hegemonije političkog Sarajeva potpuno narušen".

Zagreb očekuje da Francuska iskoristi svoj ogromni politički utjecaj u EU kako bi se prekinulo sa politikom majorizacije. Upravo službeni Pariz ima iskustva u toj vrsti zaštite brojnih frankofonskih zajednica širom svijeta, a najočitiji je kanadski Kvebek.

HMS piše da Francuska, iako građanska Republika, razumije kako postoje složene države, što pokazuje politička, ali i  intelektualna elita u toj zemlji. Veliki francuski pisac i član iznimno utjecajne Francuske akademije nauka i umjetnosti Amin Maalouf u posljednjoj knjizi “Brodolom civilizacija” piše kako je nesumnjivo teoretski moguće da mentalitet u nekim društvima dovoljno evoluira da i sam čin razmatranja vjerske ili etničke razlike postane suvišan.

- No, da budem iskren, ne poznajem takva društva i ne bih mogao imenovati niti jedno jedino, ali sam spreman priznati da bi takvo društvo moglo postojati jednog dana, u nekom idealnom svijetu. Dotad ću ostati sumnjičav prema zemljama koje izjavljuju da su svi njihovi građani tretirani na isti način i da nijedan segment stanovništva ne treba biti bolje zaštićen od ostalih - naveo je Maaloufa.

Službeni Pariz mogao bi se na taj način nakon dugog niza godina ponovno vratiti na Balkan, s kojeg se povukao raspadom SFRJ, a hrvatsko pitanje u BiH dodatno dobiva na internacionalizaciji te moćnog saveznika u izgradnji pravedne Bosne i Hercegovine, po mjeri sva tri njezina suverena naroda i svih građana.

HMS piše da je Trampova i Bajdenova administracija pokazivala i pokazuje minimalno zanimanje za ovaj dio Evrope, dok Berlin Angele Merkel na kontraverzan način šalje novog visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt). Ostaje da se vidi kako će na to reagirati administracija Emanuela Makrona (Emmanuel Macron).

HMS podsjeća da je Dejtonski mirovni sporazum službeno potpisan upravo u Parizu 14. decembra 1995. godine u Elizejskoj palači, i da je pokrovitelj cijelog događaja bio tadašnji francuski predsjednik Žak Širak (Jacques Chirac).