Potpredsjednik SDP-a Vojin Mijatović uputio je pismo guverneru Centralne banke BiH Safetu Softić, predsjedavajućoj Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjani Krišto i predsjedavajućem Domu naroda BiH Bakiru Izetbegovića, u kome ih alarmira na enormno zaduživanje države BiH.

Nekontrolisano zaduživanje

- Svjedoci smo da usljed veoma teške ekonomske krize, te vrlo loše ekonomske situacije u BiH, podstaknute i udarom pandemije covid-19, ukupno zaduženje Bosne i Hercegovine neprestano raste. Preskupi državni aparat na svim nivoima vlasti značajno otežava ekonomski razvoj u našoj zemlji, što ne predstavlja nikakav signal svima vama koji ste trenutno na vlasti da se mora ući u reformu i sve snage usmjeriti u razvoj privrede koja pored toga što se jedva bori da opstane na tržištu, mora finansirati i brutalno veliku administraciju na svim nivoima, ističe Mijatović u svom pismu.

Mijatović upozorava da pored svega navedenog paralelno na sceni imamo i potpuno nekontrolisano zaduženje entiteta u BiH, koji više ne biraju način i sredstva da nadomjeste deficit koji imaju u budžetu, a samo kako bi uspjeli da finansiraju samo tekuće obaveze.

- Na sve to svjedoci smo da ni kreditna sredstva kojima se zadužujemo ne koristimo za strukturne reforme već isključivo za finansiranje budžetskih korisnika i troškova. Prije nekoliko dana Predsjednik Vlade Republike Srpske je obavijestio javnost da će se Republika Srpska zadužiti putem euro obveznica na Londonskoj berzi u iznosu od 700 miliona KM. Svi ostajete nijemi na ovo kao da se dešava u nekoj drugoj državi. Postavlja se pitanje šta će se dogoditi ukoliko Republika Srpska izvrši emisiju ovih obveznica zaduži građane u Republici Srpskoj i ne plati svoje obaveze po istim hartijama, ko će platiti ovaj dug? - pita Mijatović.

Zajedničko pismo

Mijatović postavlja i pitanje da ukoliko entitet u okviru države može bez saglasnosti PSBIH i Predsjedništva BiH ući u ovakva zaduženja i to bez ograničenja, mogu li to i kantoni i općine uraditi na svjetskom tržištu.

- Ukoliko je sve to tako postavlja se pitanje šta je onda uloga Centralne banke, Fiskalnog Vijeća BIH, Ministarstva finansija BiH? Također postavlja se pitanje ukoliko EBRD, EIB, MMF, Svetska banka i ostali međunarodni kreditori traže garanciju države za svoje kredite i saglasnost PSBiH i Predsjedništva BiH, kako entitet može emitovati hartiju od vrijednosti na međunarodnom tržištu bez saglasnosti PSBiH i Predsjedništva BiH, jer i ovo predstavlja međunarodno zaduženje kao i sva ostala? - tvrdi Mijatović.

Kako bi se spriječilo novo enormno zaduženje građana u Republici Srpskoj, Mijatović poziva Softića, Izetbegovića i Krišto da upute zajedničko pismo putem Londonske berze kojim bi kao država obavijestili potencijalne investitore da euro obveznice Republike Srpske nemaju neophodne garancije države BiH i saglasnosti PSBiH i Predsjedništva BiH, kako to nalaže Zakon o zaduživanju, dugu i garancijama BiH kod svih ostalih kreditnih zaduženja.