USPJEŠNE PRIČE

Vratio se u Prijedor i otvorio firmu sa pet uposlenika, danas upošljava 150

Uprkos svim izazovima, Prijedor je grad u koji se ljudi vraćaju, kao i u okolna mjesta poput Kozarca

Prijedor je danas prepoznatljiv po ulaganjima povratnika iz inostranstva i dijaspore koja je još rasuta. BiznisInfo

A. K.

10.4.2021

Grad Prijedor je lokalna zajednica, koja prema posljednjem popisu stanovništva broji nešto manje od 90.000 stanovnika. Prijedor je svakako i prepoznatljiv po snažnoj povezanosti i posvećenosti svih koji taj prostor smatraju rodnom grudom.

Uprkos svim izazovima, to je grad u koji se ljudi vraćaju, kao i u okolna mjesta poput Kozarca. Svaka zajednica nosi specifičnosti, ali je temeljna potreba rad na povezivanju i zajedništvu.

- Uspješne priče grada Prijedora su ljudi koji nam dolaze ovdje, koji u nama vide dobrog saradnika, dobrog partnera i ono što je najbitnije prijatelja - poručuje gradonačelnik Grada Prijedora Dalibor Pavlović.

Zahvaljujući snažnoj saradnji Grada Prijedora, Prijedorske razvojne agencije-PREDA, te razvojnim aktivnosti podrške dijaspori poput USAID Projekta "Diaspora Invest", Biznis centra bh. dijaspore i Udruženja "Naša perspektiva", koja je i prva poslovna uvezivanja u BHdiaFora i započela tu, taj grad je danas prepoznatljiv po ulaganjima povratnika iz inostranstva i dijaspore koja je još rasuta, od Australije do Amerike, saopćili su iz USAID-a.

Vratio se sa idejom

Enes Kahrimanović vratio se u Kozarac, gdje je pokrenuo kompaniju "Austronet". Ključni proizvodi te kompanije su zaštitna jedra od sunca "Soliday", mreže na teniskim terenima širom svijeta te zaštita koja se koristi u građevinarstvu, poljoprivredi i brojnim drugim sektorima. Sad su jedan od najvećih poslodavaca u tom kraju.

Za sebe kaže da je sa 23 godine otišao jer je morao, nije htio, bez igdje išta. Sa 39 godina se vratio što je htio, a nije morao i donio je sa sobom ideju.

- Donio je ideju zahvaljujući ljudima koji su stajali iza njega, zahvaljujući stranim investitorima familiji Balać, ja sam uspio svoje ideje pretvoriti u stvarnost. Ne mislim nikad otići odavde, ne želim. Ostat ću u Bosni - poručuje Kahrimanović.

"Austronet" je započeo rad 2008. godine s pet radnika. Danas u toj kompaniji radi 150 zaposlenika, s proizvodnim pogonima više od 13 hiljada kvadratnih metara, najsavremenijom tehnologijom u toj branši tekstilne industrije.

Uprkos pandemiji, u 2020. godini proizvodnja im je porasla za 28 posto u odnosu na 2019. godinu. To duguju pokretanju programa online prodaje "Easy to Shade" i uspostavi sistema logističke podrške, do kupaca na njihovim adresama širom Evropske unije.

Izvoze 70 posto

Kompanija "Cromex" još je jedna prepoznatljiva prijedorska kompanija, koja je mnogima postala i uzor za poslovanje i razvoj, posebno u sektoru metaloprerade.

Kako ističe direktor kompanije "Cromex" Enes Pehlić, vlasnik Mirsad Ramić je povratnik iz Švicarske koji je tamo godinama radio i odlučio se vratiti, prvo u Sanski Most potom 2000. u rodni Prijedor.

- Prvo je bila zanatska radnja "Cromex", u početku sa tri čovjeka. I ja sam povratnik tako da smo evo došli do današnjeg dana sa 79 zaposlenih - dodaje Enes Pehlić, direktor kompanije "Cromex".

Kompanija danas izvozi oko 70 posto proizvoda prema međunarodnim tržištima. Sarađuju sa firmama u Austriji, Švicarskoj i Njemačkoj. Ono po čemu su prepoznatljivi jeste i ulaganje u znanje i razvoj kapaciteta generacija koje dolaze.

Najpoželjniji poslodavac i ozbiljan izvoznik

USAID Projekt "Diaspora Invest" pomogao je, kroz rad, nekoliko kompanija koje su pokrenute zahvaljujući povezanosti bh. dijaspore s investicijama, poput kompanija "CNC Power", "EDNA Metalworking", "Global Company", "Roundliner" u Prijedoru.

- Danas te kompanije predstavljaju primjere dobre prakse, najpoželjniji poslodavac i ozbiljan izvoznik. No, da dijaspora ne ulaže samo u direktno izvozno orijentisane kompanije, potvrđuje i primjer "Agroplusa", preduzeća pokrenutog zahvaljujući ulaganju investitorice iz bh. dijaspore u Švedskoj.

"Agroplus" je pokrenut 2016. godine, zahvaljujući investiciji članica bh. dijaspore Enise Larsson. Ubrzo je narastao, od manjeg voćnjaka preko pokretanja poljoprivredne apoteke i hladnjače, do kompanije koja danas teži promociji domaće proizvodnje jabuke. Hladnjača ima kapacitet do 200 tona i sarađuje sa kooperantima iz regije.

- Na osnovu našeg iskustva, a i ljudi sa kojima sarađujemo bez obzira da li su preduzetnici ili firme, možemo reći da je Prijedor područje u koje ima smisla ulagati - kazao je direktor "Agroplusa" Dragan Zorić.

Kako navodi USAID Diaspora Invest Activity, Grad Prijedor bit će 14. aprila jedna od lokalnih zajednica-partnera Biznis foruma bh. dijaspore koji će ponovno u pažnju javnosti vratiti potencijal koji bh. dijaspora ima na putu ekonomskog oporavka Bosne i Hercegovine.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.