Tarik Ali (Tariq), britansko-pakistanski filozof, historičar, književnik, dugogodišnji urednik časopisa „New Left Review“, saradnik „The Guardiana“, „CounterPuncha“ i „London Review of Booksa“, dao je ekskluzivni intervju „Dnevnom avazu“.  

Rođeni Pakistanac, koji godinama živi i radi u Londonu, vrsni je poznavalac kultura Istoka i Zapada, historije i geopolitičkih kretanja. Autor je nekoliko planetarno poznatih književnih djela u kojima je najčešće raspravljao o sukobima zapadnog društva i islamskog svijeta. Prvi roman objavio je 1991. godine pod nazivom „Iskupljenje“, nakon čega je svjetlo dana ugledalo i njegovo najpoznatije djelo „Sjena narovog drveta“.

Dobar je poznavalac historije i političkih kretanja na zapadnom Balkanu, a time i u Bosni i Hercegovini. Za naš list govorio je o tome u kojem pravcu će Amerika krenuti dolaskom Džoa Bajdena (Joe Biden), budućnosti Bosne i Hercegovine i regiona, Evropi...

Zloban neoliberalni program

U kojem smjeru će sada ići Džo Bajden i Amerika? Šta će ovo značiti za svijet?  

- Mislim da će to biti povratak u normalu.

Mogu li zapadni Balkan, uključujući Hrvatsku, BiH i Srbiju, sada očekivati veći američki angažman? Tačnije, jači angažman američke vlade na zapadnom Balkanu?

- Mislim da, zapravo, neće napraviti puno promjena u bivšoj Jugoslaviji. Vrlo je malo toga što se u tim zemljama može učiniti bez odobrenja Evropske unije. Grčka, koja je veća država, morala se suočiti s istim problemima, a na zapadnom Balkanu će biti potpuno isto. Ne vidim promjene kao rezultat promjene vlade Sjedinjenih Država.

Zašto tako mislite?

- Ovo je za mene vrlo tužno pitanje. Kao što znate, bio sam oštro protiv raspada Jugoslavije. Bio sam oštro protiv srpske i hrvatske elite koja je to uradila. I mislim da je Bosna bila najveća žrtva ovog rata. Znam da su ubijani Srbi i Hrvati, ali mislim da je žrtva bila Bosna i Hercegovina.

Mi sada imamo Balkan kakav je bio prije Drugog svjetskog rata. Imamo u Hrvatskoj i Srbiji elite koje otvoreno brane ustaše u Hrvatskoj, oživljavaju, rehabilitiraju sve one stare fašiste. Nazivaju ulice po njima, grade statue. A Bosna i Hercegovina je zarobljena. To što se ovdje dogodilo je užasno.

Gdje vidite BiH u budućnosti i u kojoj strukturi? Posljednjih mjeseci raspravlja se i o promjeni Dejtonskog sporazuma. Kako BiH može postići bilo kakav napredak?

- To je vrlo teško pitanje. Prvo, hoćemo li imati multietničku državu ili ne? To je bitno pitanje. Još se nismo oporavili od svih ovih zvjerstava i užasa počinjenih u ovoj regiji. Ali, mislim da stvaranje uskih etničkih podjela kao osnova novih zemalja nikada nije dobra ideja. Što je populacija više izmiješana, to bolje. Ali, da bi to učinili u Bosni i Srbi i Hrvati, to moraju razumjeti. Mislim, imate ovu apsurdnu Republiku Srpsku.

Morate se riješiti tih stvari. S te tačke gledišta, Dejtonski sporazum je katastrofa. Jednostavno nije uspjelo. A Bošnjaci su ti koji su ovim najviše pogođeni. Dakle, ovdje jednostavno ne mogu vidjeti rješenje kada su u pitanju pojedinačne države.

Znate na šta mislim, jer ne postoje nezavisne države. Mislim da je Evropska unija dominantna karika u vašem regionu. I Berlin će morati napraviti neke promjene i pomake ako želi ići naprijed. Ekonomska kriza iz 2008. godine već je trebala pokrenuti stvari u tom smjeru. Ali nije. Želim da sve ove pojedinačne države ili savezne države koje su to postale imaju mješovito stanovništvo.

To je bila jedna od najljepših stvari u Jugoslaviji i ljudi sada kažu „ah da, ali ispod su bile tenzije...“ Ne vjerujem u to. Posjetio sam Jugoslaviju nekoliko puta. Nisu se vidjele te tenzije. Tenzije dolaze kada se donose političke odluke.

To je kao kad je Indija bila podijeljena na dvije države. Indija i Pakistan. Ljudi su govorili „oh, ali uvijek smo primjećivali tenzije, podjele, ali mislili smo da su za to bili krivi muslimani?“. Same laži. Nikad nisu bili. Bilo je napetosti, ali veliki broj ljudi je živio zajedno. Ali, kada je donesena odluka o podjeli, ljudi su rekli „oh, imat ću njegovu kuću, imat ću to mjesto i počinjete viđati genocid, počinjete viđati pokušaj krađe imovine, zarade, ono najgore od ljudi.

Znate da je to bilo davno, kao što mi to znamo, prije skoro 30 godina sve se to dogodilo u bivšoj Jugoslaviji. I toga se moramo potpuno iskreno riješiti, tog mentaliteta ako ćemo ići naprijed u bilo kojoj od ovih država.

U intervjuu koji ste dali „Dnevnom avazu“ prije 10 godina rekli ste da je budućnost regije u takozvanoj „jugouniji“. Danas se aktivno pregovara o uspostavljanju „mini Šengena“ – nešto što je vrlo slično „jugouniji“? Gdje Vi vidite regiju u budućnosti?

- Mislim da će mnogo toga zavisiti od budućnosti Evrope. Ne možete izolirati ovu regiju od onoga što se događa u ostatku Evrope. I mislim da se Evropska unija pretvara da je drugačije, ali je u neredu. U nekim su regijama ekonomski u neredu. Mislim na razna mjesta u vašem dijelu svijeta, na zapadnom Balkanu i u Hrvatskoj. Bosna je zapravo država primalac. Prima subvencije, grantove za opstanak.

U Hrvatskoj su proveli vrlo zloban neoliberalni program, gdje, naprimjer, imate jedan grad, a to se događa u mnogim hrvatskim gradovima, grad koji ovisi o dvije tvornice koje zapošljavaju stanovništvo. Povjerenici Evropske unije odluče s hrvatskim političarima da zatvore jednu od tih tvornica. Dakle, imate 50-60 posto porasta nezaposlenosti. Opet, zavisite od subvencija.

Dakle, ovo je nered koji se može riješiti samo promjenama u Evropskoj uniji. Hoće li se ove promjene desiti? Prvo se morate zapitati šta je to Evropska unija? To je u osnovi unija koju vodi Njemačka, a pomaže joj Francuska. To je ono šta je Evropska unija. A sada, kada se Britanija povuče, ova će funkcija postajati sve vidljivija i dominantnija. Pa kako će se to promijeniti?

Znamo da Evropska unija nema nikakvih ovlasti. Evropski parlament ima vrlo malo ograničenih ovlasti, ako ih uopće ima. Znamo kako je Evropski sud pravde djelovao tokom godina. Dakle, u osnovi cijelom Unijom upravlja ogromna birokratija koja u određenoj mjeri odgovara samo Nijemcima i Francuzima.

To je sve. Pa šta će oni raditi? Hoće li zemlje ostati, puno će ovisiti o ekonomskoj situaciji u narednih 10 godina. Možete vidjeti veliko neprijateljstvo prema Evropskoj uniji u Grčkoj, Španiji, Italiji i nekim manjim zemljama. Čak i na nivou demokratskih prava, oni ne mogu Mađarsku i Poljsku staviti pod kontrolu. Mislim da ove zemlje žele upravo model za ljudska prava, za socijalna prava, za demokratsko funkcioniranje.

Svi znaju to, ali mogu ostati i u Evropskoj uniji. Dakle, vidim vrlo duboke pukotine u strukturi Evropske unije. I zato će ono što će se dogoditi u vašem dijelu svijeta uveliko ovisiti o tome hoće li se Nijemci i Francuzi odlučiti na promjene ili ne, ili šta će se desiti u Evropi jer ste vi dio tog sistema.

Tolerirala hereze i rasprave

Mislite li da će pretežno kršćanska Evropa prihvatiti Bosnu i Hercegovinu kao zemlju s većinskim muslimanskim narodom? 

- Oni nemaju izbora. Postoje dvije mogućnosti. Ili će prihvatiti BiH takvu kakva jeste ili će počiniti genocid. A genocid je isključen. To se neće tolerirati i suprotstavit će mu se veliki dijelovi svijeta u bilo kojem obliku. EU mora ovo prihvatiti. Mislim da je bosanska islamska kultura uvijek imala vrlo dobre strane. Nije bila zatvorena, dogmatska kultura. Bila je otvorena kultura koja je čak tolerirala hereze i rasprave.

I takva bi trebala i ostati.  

Neka Kina spava, jer kad se probudi, svijet će zadrhtati

S obzirom na Vaše istočnjačko porijeklo, a da ste svoj radni vijek proveli na Zapadu, možete li prokomentirati odnose između Istoka i Zapada danas? Kako se mijenja odnos Zapada prema islamu, vidite li ikakve promjene uopće?

- Ako uzmemo Istok protiv Zapada, kao što sam ranije rekao, ogroman napredak i uspjesi Kine već su promijenili stavove. Dakle, nije lako samo reći Istok protiv Zapada. Nastavljamo vidjeti takve promjene. Niko ne govori o Istoku kao nekada u stara vremena. Napoleon je jednom rekao: „Neka Kina spava, jer kad se probudi, svijet će zadrhtati“. 

Pa ne drhti u vojnom smislu, ali sigurno zapadni svijet ovih dana drhti ekonomski. Dakle, s te tačke gledišta, mislim da je Istok sada središte svjetskog tržišta i trgovine. Što se tiče odnosa prema islamu, odnosi SAD prema islamu u 20. stoljeću su bili veoma dobri, ako ćemo govoriti istinu. Dakle, u periodu komunizma islam je bio saveznik Sjedinjenih Država. 

Bilo bi vrlo glupo stvoriti vehabijsku republiku u Bosni

-Mislim da bi bilo vrlo glupo za bosanske lidere kada bi pokušali uz pomoć saudijskog novca stvoriti vehabijsku republiku u Bosni. To bi za ljude u Bosni predstavljalo katastrofu. Dakle, nadajmo se da sve ovako ostaje. I mislim da će biti dobro - kaže Ali.

Inspirisao legendarnog Džona Lenona

Godine 1970. stupio je u kontakt s legendarnim Džonom Lenonom (John Lennon), s kojim je znao raspravljati o svijetu. Lenonova pjesma „Power to the People“ došla je kao inspiracija nakon intervjua s Alijem.