Dragan Čović, lider HDZ-a, dao je intervju „Dnevnom avazu“ u kojem je, između ostalog, odgovorio i na naše pitanje je li tačno da mu je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, obećao treći entitet, kako je to nedavno izjavio Milorad Dodik, čelnik SNSD-a. 

Problemi i izazovi

Vaš govor u UN-u i kritike OHR-a izazvali su oštre reakcije, pa i tvrdnje da se BiH izblamirala na međunarodnoj sceni. Kako to komentirate?  

-Nisam primijetio da je moj govor koji sam održao na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a u Arria-formatu izazvao oštre reakcije. Dapače. Ono što je možda javnost, osobito dio političkog Sarajeva, iznenadilo jeste da sam, možda jasnije i glasnije nego u ranijim istupima, istaknuo što je ono što hrvatski narod u BiH danas posebno zabrinjava. U govoru sam nedvosmisleno iskazao stav hrvatskoga naroda u BiH, i to na najvišoj razini. Takvi otvoreni razgovori, puni uvažavanja su veoma važni.

Upućuju nas na nužnost dijaloga relevantnih dužnosnika o svim izazovima u kojima se nalazimo, ali i putevima za koje smo se opredijelili. Brojnim međunarodnim partnerima sam jasno naglasio važnost žurnih izmjena Izbornog zakona, ali ih i obavijestio o neprovođenju dogovora koji je definirao daljnje korake u tom pogledu.

Iskazao sam zgražanje trendom nelegalne karakterizacije hrvatskoga naroda manjinom te osvijestio o pozivima bošnjačkih stranaka za kršenjem Dejtonskog sporazuma sada i 2022. godine. Istaknuo sam i ignoriranje nelegitimnosti člana Predsjedništva BiH, nelegalnost i nelegitimnost SIP-a te neprovođenje potpisanih dogovora pred međunarodnim predstavnicima, kao što je sporazum iz Mostara.

Ukazano je na važnost europskog i NATO puta i svih budućih promjena kako bi BiH postala sigurna i prosperitetna zemlja. To su samo neki od problema i izazova u BiH s kojima se nosimo kao hrvatski narod i njegovi izabrani predstavnici. Reakcije iz međunarodne zajednice na moje obraćanje su bile vrlo pozitivne. Zato ne vidim razloga zašto se u dijelu javnosti prenosi suprotno, iskrivljuje slika onoga što sam javno rekao i na što sam ukazao. Sve su to činjenice i takva je slika stvarnosti u BiH.

Važno je naglasiti da se kroz navedeni sastanak i obraćanje u UN-u i zbog toga što je bio nešto neformalniji mogla čuti stvarna slika stanja u BiH. To je vrlo bitno, osobito kada govorimo u kontekstu 25. obljetnice potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Stavljen je naglasak na potrebu dijaloga međunarodnih dužnosnika s legitimnim predstavnicima naroda. BiH na svom putu mora surađivati sa svim međunarodnim čimbenicima, što nije moguće bez dijaloga. Ovakav sastanak bio je početak novog zamaha u toj suradnji.

Ponovno je aktuelizirana priča o trećem entitetu. Dodik je prije nekoliko dana izjavio da Vam je Izetbegović obećao treći entitet. Je li to tačno?

-Nije nam novost da se hrvatskom narodu u BiH i njegovim predstavnicima neprestano pokušavaju imputirati tvrdnje, planovi, potezi i neistine. Svjesni smo i da je javni prostor zagađen deplasiranim teorijama zavjera i ugroženosti onih brojnijih. Istina je da Hrvati godinama, čak i desetljećima, pokušavaju naći optimalno rješenje za zaštitu hrvatskoga naroda, njegovih prava i identiteta u BiH.

Istina, pokazalo se da to nije lak zadatak i da drugi rade sa suprotnim ciljem, ali uvjeren sam da BiH ima kapaciteta za političku zrelost. Mi, legitimni predstavnici Hrvata, zagovaramo poštivanje Ustava i zajamčenih prava konstitutivnih naroda. Inzistiramo na otvorenom dijalogu i konsenzusu legitimnih dužnosnika te euroatlantskom putu BiH. U tome ne vidim ništa sporno.

Sporni su nepoštivanje potpisanih dogovora, agresivno kršenje prava konstitutivnog naroda, nelegitimni predstavnici... To je ono što nas koči i, što to prije shvatimo, bit će nam svima bolje u BiH.

Godišnjica je Dejtonskog sporazuma. Kako komentirate današnje stanje Dejtona i koji su problemi koji narušavaju stabilan politički ambijent?

- Dvadeset i peta obljetnica potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir značajna je za BiH. Kako prije 25 godina tako i danas. Uvažavajući tu važnost, HNS, koji okuplja legitimne predstavnike hrvatskoga naroda, nastojao je svečano obilježiti ovaj datum.

Ukazati na brojne izazove s kojima smo suočeni i kao konstitutivan narod i kao država. Nažalost, Dejtonski mirovni sporazum, koji nije predvidio brutalno kršenje prava jednog od tri konstitutivna naroda, trpi teške povrede koje svakodnevno destabiliziraju politički dijalog i napredak.

To su činjenice koje bi nas trebale ujediniti i potaknuti na zrelost diljem političkog spektra BiH. Vrijeme je da se bavimo pitanjima poput socioekonomskih iskoraka i puta ka EU i NATO-u, umjesto toga da se politički program određenih stranaka svede na otimanje ustavno zajamčenih prava Hrvata u BiH. Njihova politika mržnje nije održiva. S druge strane, politika koju vode legitimni predstavnici hrvatskoga naroda je politika europskih vrijednosti i standarda, opredijeljena za miran i prosperitetan suživot i zajednički napredak.

Politički dijalog

Iskazali ste optimizam da ćemo u prvoj polovici sljedeće godine dobiti izmjene Izbornog zakona. Na čemu bazirate te tvrdnje?

-U posljednje je vrijeme puno govora o izmjenama Izbornog zakona, što u političkim krugovima, što u javnosti. Jedno je sigurno, a to je pojačana posvećenost europskih i međunarodnih partnera pitanju potrebe izmjene Izbornog zakona. Sve je više onih koji shvaćaju važnost izmjena koje će zajamčiti legitimnost političkih predstavnika.

Jer na taj način ćemo u značajnoj mjeri relaksirati politički dijalog i fokusirati se na svakodnevna pitanja naših žitelja i dugoročne strateške ciljeve BiH. Nadam se kako ćemo uskoro konačno riješiti i to pitanje, te imati legitimne političke sudionike u svim razgovorima važnim za BiH i njenu budućnost.

Kako bismo uspjeli u svim potrebnim reformama, počevši od izmjena Izbornog zakona, nužan je politički dijalog. U ovom slučaju ključan između predstavnika hrvatskog i bošnjačkog naroda. Ovim putem ih pozivam na suradnju i dogovor te realizaciju potpisanih sporazuma na dobrobit BiH. Cilj nam je s političkim predstavnicima konstitutivnih naroda graditi i razvijati BiH. Možemo uspjeti i vjerujem u zajedničku budućnost.

SAD su dugogodišnji partner BiH

Očekujete li da će novi američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) pojačati angažman SAD u BiH i na koji način?  

-Sjedinjene Američke Države dugogodišnji su partner BiH, stoga naravno da možemo očekivati pomnu pažnju od administracije Bajden-Haris (Harris). Stabilnost, mir i razvoj BiH i zapadnog Balkana od velike su važnosti ne samo za nas već i za naše europske i međunarodne partnere. Vjerujem da će naša suradnja s američkim partnerima, osobito ojačana potporom kroz razdoblje COVID-19, nastaviti kako bismo upregnuli snage za BiH, koja će biti napredna i stabilna europska država.

Moramo jasno naglasiti probleme koji opterećuju naše društvo i zagađuju politički diskurs. U prvom planu to je otvoreno gaženje prava hrvatskog kao konstitutivnog naroda. Iako moramo imati razumijevanja za trenutno stanje multilateralnih odnosa kojima će se nova administracija, kako je i najavljeno, intenzivno posvetiti, podrška SAD u pitanjima stabilizacije zasigurno je čimbenik koji može potpomoći daljnji razvoj BiH. Amerika je u BiH uvijek imala sugovornike i partnere za razgovor u predstavnicima Hrvata. Tako će biti i dalje te, vjerujem, još i snažnije.

S Radončićem, Izetbegovićem, Dodikom i o NATO-u

-U ponedjeljak sam u Mostaru imao sastanak s gospodinom Fahrudinom Radončićem, prošli tjedan u Sarajevu s gospodinom Bakirom Izetbegovićem. Nastavak tih razgovora je bio jučer (prekjučer, op. a.) s gospodinom Miloradom Dodikom i izaslanstvom SNSD-a. Iskoristili smo priliku i za razgovor o temama poput NATO povjerenstva, koje je za hrvatske dužnosnike osobit prioritet, upravo zbog koordinacije pitanja za suradnju s NATO-om. Posebno smo istaknuli lokalne izbore u Mostaru.