Eksperti Vlade Federacije BiH pripremaju novi set mjera za ekonomsko ublažavanje posljedica koronavirusa koji, kako saznaje „Dnevni avaz“, izvjesno neće biti teži od 100 miliona konvertibilnih maraka, ali će ovaj put, kako se tvrdi, biti fokusiran na najteže pogođene sektore poput turizma, ugostiteljstva, izvozničkih kompanija, prijevoza i aviosaobraćaja. 

Priprema tzv. korona 2 zakona otežana je zbog loše političke situacije u Federaciji BiH, posebno u odnosima između Stranke demokratske akcije i Hrvatske demokratske zajednice BiH, zbog čega premijer FBiH Fadil Novalić insistira da se mjere donesu preraspodjelom u Vladi FBiH, a bez „izlaska u Parlament Federacije BiH“.

Težak dogovor

Novalić se boji da će nove mjere biti teško dogovoriti ukoliko se o njima bude debatiralo u Parlamentu, i to tokom izborne kampanje. Međunarodni zvaničnici, ali i javnost, kritizirali su posljednjih sedmica entitetske i državnu vladu sa stavom da su dosadašnje mjere otpora posljedicama pandemije nedovoljne.  

Prema informacijama „Dnevnog avaza“, najspremnije su mjere za podršku turizmu i ugostiteljstvu, gdje bi Vlada FBiH direktno ubrizgala najmanje 30 miliona maraka u sektor u kojem je bilo najviše otkaza, pada prometa i gubitaka.

Pomoć bi trebali dobiti ne samo hoteli, ugostitelji, već i turističke agencije, pa čak i turistički vodiči.

Stručnjaci smatraju da ovaj sektor ima perspektivu, pa bi ta finansijska injekcija imala i dugoročno dobre efekte za budućnost.

Osim toga, kako saznajemo, činjenica da nije utrošen planirani iznos u prvom valu korona pomoći otvara prostor Vladi FBiH da zadrži i provede neke kapitalne projekte i da bolje preraspodijeli budžetski novac u borbi protiv teških posljedica pandemije.

Najteža situacija je sa aviosaobraćajem, gdje su aerodromi teško pogođeni krizom, međutim, ranija visoka primanja i veliki broj zaposlenih na aerodromima, posebno u Sarajevu, kamen su spoticanja.

Ciljana pomoć

- Problem je u tome što nam se za pomoć javljaju i firme koje će, nakon što im država da novac, očito biti ugašene zbog neperspektivnosti, čak i sami vlasnici ne planiraju nastavljati posao, nego samo žele da izvuku što je moguće više novca. Moramo pronaći način da pomoć dajemo ciljano tamo gdje ćemo sačuvati radna mjesta – kazao nam je izvor iz Vlade FBiH.  

Prema našim informacijama, tokom razgovora eksperata predloženo je da se među teško pogođenim djelatnostima, koje zaslužuju direktnu pomoć za prevazilaženje krize, uvrsti i medijski sektor. No, za sada za to, čini se, nema podrške niti razumijevanja.

Smanjenje doprinosa

Federalne vlasti se nadaju da će u okviru ovih novih korona mjera, s obzirom na to da ranije nisu ostvarile očekivani i traženi efekt na privredu koja već grca pod teretom, provesti i dugoočekivanu reformu i smanjenje doprinosa na plaće. To bi, kako se nadaju, moglo olakšati poslodavcima da zadrže radna mjesta.  

Međutim, pojedini eksperti vrlo opravdano sumnjaju da će predložene reforme, koje su dobrano usaglašene s poslodavcima, pogodovati samo određenim sektorima, dok će biti nepovoljne po mala i srednja preduzeća.

Velika budžetska rupa u narednoj godini

Ovu godinu će, tvrde naši izvori, vlasti finansijski zatvoriti s podnošljivim finansijskim gubitkom, ali će biti veliki problem naredna godina. Bankarski sektor je još stabilan iako je pod pritiskom zbog dugotrajnog moratorija na veliki broj kredita. Ali, ako se situacija oduži, a, prema svemu sudeći, hoće, proljeće naredne godine će biti katastrofalno, a rupe u budžetima će se mjeriti u milijardama maraka. Jedini spas bi u tome mogao biti novi kredit kod Međunarodnog monetarnog fonda.